Vlast treba podvrgavati oštrim vaspitnim mjerama odozdo

Objavljeno: 07.09.2012. - 06:36
“Disanje vlastima za ovratnik je pogotovo nužno u državama u kojima vladavinu prava ne možemo uzeti zdravo za gotovo, pa su u periodu između dvaju izbora moguće svakakve zloupotrebe. Politička elita ima više-manje direktnu kontrolu nad svim bitnim područjima društva, pa onima na vlasti malo što stoji na putu. Moramo provjeravati i poštivanje procedura, kad se već ne možemo pouzdati u institucije. Vlasti naprosto treba podvrgavati oštrim 'odgojnim mjerama' odozdo”
Veličina slova: a a a

Udruženje građana Oštra nula organizovala je akciju „Ajd u park, reguliši svoj plan“. Akcija je održana u subotu osmog septembra,u Parku Mladen Stojanović u Banjaluci sa početkom u 16 časova. Kako su naveli u Oštroj nuli na prostoru posljednje preostale zelene površine u našem gradu, razgovaralo se otvoreno o svim aspektima problema urbanizacije javnih površina.

"Korumpirani sistem donošenja regulacionih planova i namješteni i nezakoniti transferi zemljišta su skoro potpuno uništili Banjaluku za koju je nekada glasilo da je grad zelenila" navode u ovom Udruženju.

"Skoro 100 dana u Banjaluci traje pobuna građana/ki zbog bespravne izgradnje stambenog kompleksa na zemljiištu svima nama poznatom kao Picin park. Zato smo se odlučili da na prostoru posljednje preostale zelene površine parku u našem gradu, razgovaramo otvoreno o svim aspektima problema urbanizacije javnih površina. Korumpirani sistem donošenja regulacionih planova i namješteni i nezakoniti transferi zemljišta su skoro potpuno uništili Banjaluku za koju je nekada glasilo da je „grad zelenila“. Možda je „Picin park“ izgubljen, ali ne smijemo dozvoliti da izgubimo ono što nam je preostalo – park „Mladen Stojanović“, plažu kod Zelenog mosta itd" rekla je za BUKU Dražana Lepir ispred "Oštre nule"

Ona je navela da su u skladu sa temom bili pozvani gosti koji već imaju iskustva sa ovom problematikom : Srđan Dvornik i Sven Janovski iz Hrvatske, koji su kroz borbu za Varšavsku i inicijativu "Pravo na grad" stekli konkretna iskustva koja im mogu pomoći u borbi , te Miodrag Dakić i Dražen Crnomat iz Banja Luke koji će govoriti o ugroženosti zelenih površina u BL, kao i daljim koracima inicijative "Park je naš".

Što se tiče iskustva iz regije kada su u pitanju regulacioni planovi te učešće građana na javnim raspravama, Srđan Dvornik kaže kako je u svim zemljama situacija slična.

”Obavezu davanja nekih odluka (o prostornim planovima i raznim drugim temama) na javnu raspravu formalno se poštuje, ali to ne znači mnogo. S jedne strane, nadležne institucije to formalno oglase, ali to ne čine (niti imaju obavezu) na način koji bi skrenuo pozornost javnosti, pa u 'javnoj' raspravi sudjeluju samo oni koji se posebno trude da prate te procedure. S druge, i kada ljudi u toj formalnoj javnoj raspravi daju primjedbe i prijedloge, to ne mora imati nikakva utjecaja, jer oni koji donose odluku biraju i što će uvažiti a što ne” kaže za BUKU Dvornik

Pritom sve može biti po zakonu, jer pravo odlučivanja i treba pripadati vlastima koje su izabrane, a ne posebnim građanskim grupama.

Dvornik kaže da građani moraju djelovati kao aktivna javnost da bi imali nekog stvarnog uticaja.

”To znači da mnogo prije formalne 'javne rasprave' moraju u mnogo širem krugu znati koja je važnost onoga o čemu se odlučuje i koje su posljedice raznih opcija po društveni život. Recimo, od nekog prostornog plana uređenja grada treba napraviti javni problem, da bi se ljudi mnogo ranije počeli pitati je li im npr. potrebniji park ili neki dodatni novac u gradskom budžetu koji bi se dobilo prodajom zemljišta nekom privatnom poduzetniku” navodi sociolog iz Zagreba.

Ukratko, to znači da stalno, kao društvo, trebamo voditi brigu o svemu o čemu zavisi kvalitet našeg društvenog života. A to je naravno jako teško, jer svaki građanin ima mnogo svakodnevnih privatnih briga, ali nema druge - delegiranu vlast stalno treba kontrolisati.

Dvornik kaže da u kontroli vlasti mogu pomoći manje, organizovane grupe koje se posebno posvete nekoj problematici, ali ni na njih se ne može sve 'obrušiti'.

”Oni koji su bolje informirani o urbanom planiranju, ili o ugroženosti okoliša, ili o drugim važnim temama, mogu nešto promijeniti samo ako to podijele sa širom javnošću i ako većem broju ljudi pokažu da su te stvari od javnog interesa. Prije ili kasnije, ljudi će na konkretnim iskustvima vidjeti da na neke stvari i mogu utjecati, pa će se svaki sljedeći put lakše pokrenuti” kaže za BUKU Srđan Dvornik.

To 'disanje vlastima za ovratnik ', kako to opisuje Dvornik, je pogotovo nužno u državama u kojima vladavinu prava ne možemo uzeti zdravo za gotovo, pa su u periodu između dvaju izbora moguće svakakve zloupotrebe.

“Politička elita ima više-manje direktnu kontrolu nad svim bitnim područjima društva, pa onima na vlasti malo što stoji na putu. Tim je važnije da građanke i građani dobro paze kakvu se politiku vodi - jer ne radi se samo o tome je li konkretna mjera, program ili plan dobar za društvo, nego i o tome da li će sve službe koje bi trebale provoditi propise uopće odraditi svoj posao. Tako da, na primjer, ne moramo brinuti samo o tome kako se koristi javni prostor, nego i što rade službe za zaštitu okoliša, kulturne baštine i tako dalje. Moramo provjeravati i poštivanje procedura, kad se već ne možemo pouzdati u institucije. Vlasti naprosto treba podvrgavati oštrim 'odgojnim mjerama' odozdo” zaključuje Srđan Dvornik.

Dražen Crnomat, dugogodišnji aktivista iz Banjaluke,  kaže za BUKU da se mi jednostavno moramo baviti našim domom, kako god ga shvaćali: lokalno, nacionalno/transnacionalno ili planetarno, jer je čitav sistem u vezi bez obzira na vidove ljudske socijalne organizacije.

"Imamo opciju da li napravim napore da sačuvamo životnu sredinu ili da se prepustimo i dalje neograničenom pokoravanju i iskorišćavanju prirode bez razmišljanja o posljedicama. Sama pretpostavka da naš svijet može biti drugačiji nego što je sad je sama sebi dovoljna. I to, naravno, u vrlo sivim slikama kakvog naučno fantastičnog filma ne ostavlja puno prostora za ignoranciju ovih problema. Urbane površine moraju da zadovolje potrebe za zelenilom, da grad i život koji se odvija u njemu može, vrlo doslovice, da diše. Kapital, i njegova usko vođena urbanizacija i tvorba potrošačkog habitusa steriliše grad, bogateći privilegovane, a od gradova stvara slemove" rekao nam je Dražen Crnomat.

Crnomat kaže da na aktuelnu problematiku razvoja Banjaluke gleda tako da se ona odnosi samo na zadovoljenje određenih i partikularnih interesa.

"Poslije urbicida i kulturocida te kulture zaborava, tzv. urbanizacija banjaluke, razvoj Banjaluke se odvija sprema interesima političko-ekonomskih elita koje uopšte ne mare za inkluzivno odlučivanje u pitanjima urbanizma i zadovoljenja potreba svih. Kapital na vrhu rastura i oblikuje grad prema svojim potrebama. Čineći ga tako mjestom isključivanja" kaže za BUKU Crnomat

Prema njegovom mišljenju potrebno je danas vratiti grad sebi ili ostvariti pravo na grad, na urbani život, svako ne sa isključivanjem onoga što se namjerno zaboravlja i potiskuje.

„Ajd u park - reguliši svoj plan“ prvo je u nizu od ukupno šest predviđenih okupljanja.

"Dugoročni cilj je da se aktivnosti ovog tipa događaju često i da se spontano izvode, da park „Mladen Stojanović“ zaista postane mjesto slobode govora analogno londonskom Hyde park-u, kao i da aktivizam ove vrste zaživi u građanskoj svijesti kao legitiman način za izražavanje ljudskih prava" zaključuje Dražana Lepir za naš portal

 

Srđan Dvornik : Javni interes nije dat, on je stvar stalne borbe

 

Komentari (1)
Objavljeno:
Bravo Elvire. Ovo je tekst. Ovakvih nam više treba u Buci. Konkretno, jasno i dugoročno pozitivno.
Ostavi komentar
Ime:
E-Mail:
Poruka:
 
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.


Napomena:
BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.