Ova Evropljanka, koja je očarala Holivud, rodila se 18. septembra 1905. godine u švedskom glavnom gradu Stokholmu, a umrla je 16. aprila 1990. godine. Garbo je dobila počasnog "Oscara" za "nezaboravan nastup na velikom platnu", a njeno ime prema izboru Američkog filmskog instituta nalazi se na petom mjestu najvećih glumica.
Prije glumačke karijere bila je prodavačica, a kao statista u igranom filmu "Lutajući vitez" pojavljuje se 1921. godine. To ju je podstaklo da se počne baviti glumom, te se odlučuje na studije ove umjetnosti. U rodnom gradu snimila je nekoliko kratkometražnih nijemih filmova, a nakon zapaženih uloga u filmovima "Priča Geste Berlinga" i "Ulica bez radosti" Greta 1926. godine odlazi u Holivud, koji je u to vrijeme već postao centar filmske industrije, te tumači uloge fatalnih žena u filmovima "Put i đavo", "Ljubav", "Božanstvena žena" i "Tajanstvena dama".
S uspješnim ulogama u spomenutim filmovima Greta dokazuje svoj glumački talenat, te tridesetih godina prošlog vijeka postaje jedna od prvih evropskih glumica koje su dobile zvjezdani status u Holivudu.
Ona je bila jako lijepa, visoka i vitka, a njeno lice odavalo bogat unutrašnji život i odsutnost svake površnosti. Uz te adute bila je predodređena za romantične uloge tajanstvenih i nedostižnih fatalnih žena u koje se glumica savršeno uklopila.
Status vrhunske zvijezde potvrđuje nizom uloga u prestižnim melodramama kao što su "Grand hotel", "Kraljica Kristina", "Ana Karenjina", "Dama s kamelijama" i "Marija Valevska".
U tim filmovima ogleda se fotogeničnost holivudske dive, te je glumica majstorski razradila prepoznatljiv glumački stil kojim je dočarala bogat, složen i kontradiktoran emocionalni život likova privlačnih, ali muškarcima nedostižnih žena.
Širinu glumačkog talenta i osjećaj za filmski ritam pokazala je parodično-romantičnom ulogom u filmu "Ninočka" koji je krajem tridesetih godinama reklamiran sloganom "Garbo se smije". Uloga u tom filmu donijela joj je svjetsku slavu i nominaciju za tri "Oscara".
Privatni život Grete Garbo bio je u skladu s njenim glumačkim ulogama jer je, prema holivudskim mjerilima, bila nekomunikativna i tajanstvena, što joj je donijelo nadimke "švedska sfinga" i "misteriozna strankinja", a njene ljubavne veze su uglavnom bile predmet nagađanja.
Specijalnim "Oscarom" za doprinos filmskoj umjetnosti nagrađena je 1954. godine, međutim, tu nagradu nije lično primila, jer se 1941. godine, nakon neuspjeha sa filmom "Žena sa dva lica", zauvijek povukla iz svijeta filma.
Dosljedno je izbjegavala pojavljivanja u javnosti, te je time doprinijela stvaranju svojevrsnog mita o sebi kao jednoj od najistaknutijih i najtrajnijih ženskih filmskih ikona. Greta Garbo umrla je u Njujorku 16. aprila 1990. godine.
Vezan tekst:
Mata Hari: Arhetip fatalne žene
