NEVID TEATAR

Tito ovdje nije bio

Objavljeno: 24.09.2012. - 10:00
Predstava, panel, diskusije, javna čitanja radova na temu „Tito ovdje nije bio“ održani su proteklog vikenda u Banjaluci, a događaj je okupio dramske umjetnike, glumce i pisce sa područja cijele bivše Jugoslavije.
Josip Krinjski
Autor: Maja Isović
Veličina slova: a a a

U predstavi „Tito ovdje nije bio“ igrali su Dejan Andrić i Marko Dukić (Nevid Teatar), Sanja Ruseska (Kumanovo), Arta Selimi (Priština) i Ana Stojkova (Skoplje), a režiju potpisuju Goran Damjanac iz Banjaluke i Hana Qena iz Prištine.

Predstava je nastala od tri kratka dramska teksta, izabranih na konkursu na kojem su učestvovali mladi pisci od 18 do 35 godina starosti iz svih zemalja bivše Jugoslavije, kao i građani iz tih zemalja koji žive u inostranstvu. Svi učesnici projekta, tj. autori tekstova, glumci i reditelji su sa prostora bivše Jugoslavije. Tema cijelog projekta je odnos mladih ljudi, rođenih poslije Titove smrti, prema Titu, te prema vremenu i događajima koji su uslijedili poslije Tita.

 


Autorke tekstova na osnovu kojih je nastala predstava su Sandra Lalić-Zupur iz Brčkog, Vesa Qena iz Prištine i Maja Vaseva iz Skoplja.

Na Panelu o narativu o Titu i Jugoslaviji u savremenoj umjetnosti, koji je održan sinoć u Domu omladine u Banjaluci, pored spomenutih autorki tekstova, učestvovali su i Kristina Posilović iz Rijeke i Danka Sekulović iz Beograda.

U okviru panela, umjetnici su razgovarali o svom djelovanju na granici između javnog i privatnog, gdje su oni svjedoci političkih i društvenih promjena, ali i svojih individualnih iskustava.

Pokušali su odgovoriti na pitanje kako savremeni umjetnici, između ostalog pisci i dramaturzi, mogu predstaviti sjećanja na doba Tita i Jugoslavije i kako oni stvaraju narativ o toj osobi i njegovoj državi.

Njihovi književni tekstovi djeluju, slučajno ili namjerno, na kulturu sjećanja, i na neki način, takođe, izražavaju njihovo vrijeme nastajanja. Na panelu je razgovarano o načinima na koje mladi umjetnici koji su odrastali kada “Tito ovdje nije bio” i kada je Jugoslavija bila već u procesu raspadanja stvaraju provokativne narative o Titu i Jugoslaviji i post-transformativna sjećanja.

 



Dramaturginja Danka Sekulović rekla je da je Tito u njenom tekstu zaista tu, odnosno on je odsutan, ali o njemu se priča.

“Tito u mom životu stvarno nije bio, ukoliko ne računa slika koja još uvijek stoji na zidu mog dede. Proučavala sam Titovo djelo prije nego što je postao veliko ime, i to sam razrađivala u svom tekstu. Govorim o dva dječaka koji imaju različita iskustva prema tom vremenu”, objasnila je Sekulovićeva.

 

Kristina Posilović, pjesnikinja, objasnila je da je na tekstu počela pisati prije konkursa, ali da ima namjeru i da napiše roman na sličnu temu.

“Zanimala me aktuelna politička situacija u svijetu i da li se danas može pojaviti neko ko bi mogao biti narodni heroj, heroj koji bi svoj život mogao podrediti narodno oslobodilačkoj borbi. Odnosno, može li neko sa 22 godine biti heroj, jer danas je sve stvar love i kapitalizma. Kad govorimo o medijima, moram primijetiti da ni danas situacija nije mnogo drugačija. Danas moraš biti jako obrazovan čitalac da bi informaciju koja se plasira na pravi način razumio, jer mediji i danas učestvuju u stvaranju kultova ličnosti”, objasnila je Posilovićeva.

Sandra Lalić-Zupur, profesorka srpskog jezika i književnosti, objasnila je da nema nikakav poseban odnos prema Titu, ali upravo to osjećanje ju je podstaklo da napiše nešto o tome.

“Pripadam generaciji koja je odrasla na različitostima. Do početka devedesetih, Tito je bio velika ličnost, o njemu se govorilo kao o heroju, a poslije toga govorili su nam da sve to zaboravimo. Danas svi žale za tim vremenom, na neki način žale za osjećajem bezbrižnosti u kojoj su živjeli”, objašnjava ona.

Goran Damjanac, član Nevid teatra i jedan od režisera predstave, rekao je da je stil predstave nekonvencionalan prisutup koji gaji Nevid teatar, a ovaj put je to bilo u takozvanom verbatim teatru, koji se prvi put igrao u Banjaluci.

“Predstava je rađena na principima postdramskog teatra. Tema predstave jesu iskustva mladih ljudi do 35 godina koji su odrastali poslije Tita, a zanimao nas je njihov odnos prema tom periodu. Vrlo je zanimljivo bilo to što je raspon razmišljanja o likovima i djelima druga Tita i tom periodu bio veoma različit”, rekao je za BUKU Damjanac.

 



Dodao je da je Tito jedna od najznačajnijih, a možda i najznačajnija istorijska ličnost na Balkanu u XX vijeku.

“Riječ je o ličnosti koja i danas intrigira istoričare širom svijeta. On je ostavio ogroman pečat na ovom prostoru. Mogu reći da pripadam generaciji koja ne pristupa toj temi emotivno i nisam neko ko tu temu posmatra za i protiv, nego ju posmatram kao istorijski period koji je vrlo značajan za ovaj prostor, a period o kojem govorimo i dan danas ostavlja svoje tragove u našoj stvarnosti. To je tema koju ne bismo trebali zapostaviti, već ga trebamo dobro proučiti da vidimo gdje su bile greške, odnosno da upoznamo prednosti i mane tog vremena”, objašnjava Damjanac.

Projekat „Tito ovdje nije bio“ koncipiran je i organizovan od strane Juliane Rahn, Nevid teatra, Ksenije Čočkove, Elisabeth Desta, Nite Hasani i Ivane Vaseve. Partneri u realizaciji projekta bili su Centar za dramsku umjetnost iz Skoplja i Centar za vizuelnu umjetnost iz Prištine.

Generalni sponzor projekta je Robert Bosch Stiftung, a tehničku realizaciju projekta omogućili su Omladinski savjet Banjaluke i KUD „Čajavec“ iz Banjaluke.

 



Komentari (1)
Objavljeno:
kako unaprijed znati za ove manifestacije, ima nas sigurno mnogo koji bi voljeli pogledati predstavu i cuti razmisljanja mladih, gdje vidjeti prijedloge ili program za naredne manifestacije
Ostavi komentar
Ime:
E-Mail:
Poruka:
 
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.


Napomena:
BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.