Nakon što otvore svoj profil na Facebooku, Twitteru i LinkedInu, internet korisnici mogu pristupati velikom repozitoriju informacija. Wikipedia je zacijelo najveća enciklopedija informacija kojima pristupamo besplatno. Korisnik može slušati muziku besplatno preko Spotify servisa, gledati video na YouTubeu, skidati mobilne aplikacije na iTunesima, besplatno otvoriti web stranicu na WordPress platformi i oglašavati se na Craigslistu. A tu je i gigantski Google.
Internet je zaista san snova. Bilo koja informacija, u bilo koje vrijeme, na bilo kojem mjestu uz minimalni trošak.
No, u tome ipak postoji paradoks. Paradoks se sastoji u tome da je veliki broj usluga na internetu besplatan, ali firme koje pružaju te usluge ipak ostvaruju ogromne profite.
Kao što možete i sami pretpostaviti, oglašavanje i pretplate su dva glavna izvora prihoda za mnoge od tih firmi.
Internet takođe potiče i fenomen poznat pod engleskim izrazom "freemium". Radi se o tome da neka firma može svoju osnovnu uslugu pružati besplatno, ali za neke dodatne opcije korisnik mora platiti određeni iznos. Na primjer, Dropbox nudi 2GB slobodnog prostora za pohranu podataka, a ako korisnik želi više prostora, za to će morati platiti.
Sljedeći interaktivni grafički prikaz osmislila je firma SEER Interactive, a dizajnirala O3 World. Kroz interaktivnu infografiku opisano je kako zarađuju danas najpopularne internetske kompanije u svijetu te takođe otkriva koje su od njih profitabilne, a koje nisu.
