HRANA

Svjetski dan hrane, 870 miliona gladnih u svijetu

Objavljeno: 16.10.2012. - 05:09
Ujedinjene nacije danas obilježavaju Svjetski dan hrane, 16. oktobar, u trenutku kada broj gladnih u svijetu iznosi 870 miliona, tj. svaki osmi čovjek. Iz Unicefa se ističe da glad ubije 2,5 miliona djece svake godine.
Autor: Maja Isović
Veličina slova: a a a

Taj broj premašio bi milijardu i po kada bi obuhvatao nedostatak hranljivih sastojaka od suštinskog značaja za fizicki i psihički razvoj djece, ocijenio je specijalni izvjestilac UN za pravo na hranu Olivije de Šuter.

“Kada bi se mjerila neuhranjenost, a ne glad, ne deficit kalorija već osnovnih hranljivih elemenata za razvoj djece, kao što su jod, gvožđe, vitamini, broj bi bio znatno veći - najmanje 1,5 milijarda”, rekao je De Šuter Frans presu.

Kada cijene hrane rastu, kao što je bio slučaj proteklog ljeta zbog suše i slabije žetve u SAD, najsiromašiji manje jedu. “Ne samo da imaju manje obroka, već su oni i manje raznovrsni”, objasio je zvaničnik UN.

Subsaharska Afrika i dalje je najteže pogođena glađu i u njoj je broj gladnih rastao kada je u drugim krajevima svijeta - Aziji, Latinskoj Americi i Okeaniji - opadao.

Investicije u poljoprivredu smanjene su u poslednjih 20 godina u svijetu, sa 20 odsto ukupnih ulaganja 1980-ih godina na četiri odsto danas.

U sjedištu Organizacije UN za hranu (FAO) u Rimu danas se održava okrugli sto na kojem će učestvovati predstavnici četrdesetak zemalja, među kojima oko 20 ministara.

Svjetski dan hrane utemeljen je od zemalja članica Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) na dvadesetoj konferenciji Organizacije za prehranu i poljoprivredu u novembru 1979. godine. Odabrani datum, 16. oktobar, godišnjica je osnivanja ove organizacije.

AGRIKULTURNA ZADRUGA


Još od 1980. godine Svjetski dan hrane obilježava se temom na koju se treba staviti poseban fokus te godine. S obzirom da je prošlu godinu obilježio rast cijena hrane u cijelom svijetu, tema je bila “Cijene hrane – od krize do stabilnosti”. Ove godine tema je “Agrikulturna kooperativnost/zadruga – ključna za nahraniti svijet”. FAO na svojim službenim stranicama kaže da je zadruga posebna vrsta preduzetništva i da ima dva cilja: zadovoljiti potrebe svojih članova i postići profit i samoodrživost.

Poruka Svjetskog dana hrane je da se mali poljoprivrednici udružuju kako bi zajednički ostvarili profit, a zadrugu smatraju demokratskim udruženjem, jer joj profit nije jedini cilj. Zadruga stavlja ljude ispred profita jer pomaže svojim članovima da slijede i svoje socijalne, kulturne i ekonomske težnje. U današnje vrijeme sve je očiglednije okretanje od masovne proizvodnje hrane. Osim što UN promoviše zaštitu malih proizvođača kao izlazak iz krize i vraćanje vrijednosti hrani, brojni su pokazatelji da masovna proizvodnja hrane vodi u propast.

SVAKA OSMA OSOBA GLADUJE


Istraživanja pokazuju da svaka osma osoba na Zemlji gladuje, a većina gladnih živi u Africi i južnoj Aziji.

Povodom Svjetskog dana hrane, Institut za istraživanje međunarodne politike o hrani (IFPRI) iz Vašingtona objavio je “indeks gladi” u svijetu za 2012. godinu.

Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju tri faktora: udio neuhranjenih u ukupnom broju stanovnika, udio djece do pet godina sa premalom tjelesnom težinom kao i stopa smrtnosti kod istog uzrasta. Iako se broj gladnih u svijetu smanjuje, stanje je i dalje ozbiljno.

Stručnjaci navode da je broj od 870 miliona gladnih – nevjerovatno veliki broj, ali da predstavlja napredak u odnosu na brojeve iz prošlih godina.

Između 1990. i 2012. godine 50 zemalja uspjelo je da “indeks gladi” smanji za 50 ili više odsto.

Među njima su Angola, Bangladeš, Etiopija, Malavi, Niakragua, Niger i Vijetnam. Alarmantno je stanje u Burundiju i Eritreji, kao i na Haitiju. U ovim zemljama je neuhranjeno više od polovine stanovništva. U još 17 zemalja, prije svega onim iz južne Azije i iz Afrike, južno od Sahare, stanje je alarmantno.

Najveći gubitnik po ovom “indeksu gladi” u periodu nakon 1990. godine je Sjeverna Koreja. Tamo se stanje pogoršalo. Glavni problem koji se navodi u “indeksa gladi” jeste sve veći manjak prirodnih resursa.

Otimanje zemlje i sve veća kupovina ugrožavaju egzistenciju malih seoskih domaćinstava. Države poput Kine, Vijetnama, ali i evropske zemlje – kupuju zemlju. Tu nije riječ samo o otimanju zemlje, već i otimanju vode – ističu stručnjaci.

POLJOPRIVREDA


Jedan od odnovnih temelja ljudske civilizacije je poljoprivreda. Najznačajnija uloga poljoprivrede u današnje vrijeme je rješavanje problema gladi za 870 miliona pothranjenih ljudi, većinom u ruralnim područjima. Jedini način rješavanja ovog problema za njih je da sami proizvedu dovoljno hrane ili da imaju dovoljno novca kojim bi tu hranu kupili Najizvjesniji način zarade u ruralnim područjima upravo je zarada proizvodnjom hrane i ostalim djelatnostima poljoprivrednog sektora.

Na Svjetskom samitu o hrani održanom u Rimu 1996. godine, kao i pet godina kasnije, 2001. godine, svjetski čelnici zavjetovali su se da će do 2015. godine broj gladnih smanjiti na pola, no danas vidimo da se to nije ostvarilo. Program Ujedinjenih naroda Ciljevi milenijskog razvoja, obavezuje svjetske vođe smanjivanju ekstremnog siromaštva i gladi do 2015. godine za pola, te osiguravanju održivosti okoliša.

Mnoge međunarodne inicijative i organizacije civilnog društva, kao što je Međunarodna organizacija za borbu protiv gladi, omogućavaju ljudima različitih kultura susretanje i planiranje aktivnosti u borbi protiv gladi. FAO organizacija TeleFood kroz različite kulturne događaje kao što su koncerti promovisanja svjesnost o problemu gladi.

Svjetski dan hrane na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini pruža mogućnost za razvoj dijaloga i unapređivanje solidarnosti.

HUMANITARNA AKCIJA U BANJALUCI

Udruženje Nova generacija iz Banjaluke u saradnji sa Mercator Centrom organizuje humanitarnu akciju pod nazivom „Kad malo znači mnogo” u prostorijama MC Banja Luka.

“Misleći na dobrobit djece koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, aktivisti i volonteri udruženja Nova generacija će u periodu od 16 do 21 časova ispred hipermarketa Mercator Centra Banjaluka prikupljati dobrovoljne priloge prehrambenih namirnica i sredstava za higijenu za potrebe Dnevnog centra za djecu u riziku. Posjetioci koji žele dati novčane donacije, to mogu učiniti putem posebno označenih humanitarnih kutija koje se nalaze na kasama u hipermarketu Mercator Centra Banja Luka i supermarketa Starčevica. Sva prikupljena sredstva, proizvodi i novčane donacije će biti usmjerena za potrebe Dnevnog Centra za djecu u riziku (djece koja su prinuđena da žive i rade na ulici, kao i djeca koja su žrtve i svjedoci porodičnog nasilja)”, ističu organizatori ove humanitarne akcije.

 

 



Komentari (1)
Objavljeno:
Negdje skoro; otkrio sam 'Buku' i milo mi je! Medutim; malo, malo objavljujete takve gluposti, koje nemaju nikakvog dodira sa danasnjicom?!?! Da li su to naredenja, ko zna od koga??? Sastavljaci ovog clanka su izgladnjele i pregladnjele osobe i nisu one krive za to?! Samo su krive sto slave iste one koji ih dave!!! A Buka to eto; siri?!?!
Ostavi komentar
Ime:
E-Mail:
Poruka:
 
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.


Napomena:
BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.