Ršumović je rekao da su slijepi pjesnik Filip Višnjić i hromi Vuk
Stefanović Karadžić vodili Srbe u Evropu i natjerali velikog Getea da
uči srpski jezik.
“Upravo zato, svaka prevedena srpska reč znači i pruženu ruku ka Evropi i svijetu”, dodao je Ršumović.
On je podsjetio da su srpski vladari od starina ukazivali na potrebu da
se Srbi opismene i nacionalno ojačaju kroz književnost, te da je otuda i
onaj vapaj – “Knjiga, knjiga, braćo, a ne zvonci i praporci”.
Ršumović je istakao da knjiga, kao izum epohe, ne izumire i da je ovaj beogradski sajam najbolja potvrda za to.
U ime počasnog gosta, Poljske, okupljenima se obratila poljska
književnica Olga Tokarčuk, kandidat za Nobelovu nagradu za književnost,
koja je naglasila da je čitanje sveto stanje i poručila da onaj koji
zatekne dijete da čita, ne treba da ga ometa, jer će ono izrasti u
velikog čovjeka.
Ona je dodala da knjiga navodi čovjeka da mašta, traži, da gradi sebe i
zemlju, a da se Srbija izgradila kroz svoje velike pisce i pjesnike –
Ivu Andrića, Danila Kiša, Milorada Pavića, Davida Albaharija.