<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Kultura u RS osuđena na propast

PRIJEDLOG SMANJENJA SREDSTAVA

Kulurni radnici Republike Srpske već odavno ukazuju da je situacija u ovoj oblasti teška i da su izdvajanja za programske aktivnosti kulture minimalna. No, ukoliko se usvoji prednacrt budžeta za 2013. godinu situacija u kulturi će biti još teža, jer predviđeno je smanjenje sredstava za programske aktivnosti, ali i smanjenje plata kulturnih radnika za deset odsto.

28. novembar 2012, 12:00

U razgovoru sa kulturnim radnicima upoznali smo se i sa problemima Prednacrta zakona o kulturi koji je predložila Vlada RS, a koji možete pročitati ovdje.

Irena Soldat Vujanović, pomoćnik ministra za kulturu u Vladi RS rekla je da su ukupna izdvajanja za kulturu  u 2012. godini bila 13.960.300,00 KM i to za plate 11.257.000,00 KM, za materijalne troškove  221.000,00 KM, za programske aktivnosti ustanova kulture 1.033.200,00 KM i za ostale programske aktivnosti   1.409.300,00 KM.

“Prednacrtom budžeta za 2013. godinu predviđeno je smanjenje po svim pozicijama. Planirano je smanjenje plata u kulturi za 10 posto, ali i smanjenje na drugim pozicijama, tako da je na primjer za programske aktivnosti ustanova kulture planirano 800.000,00 KM”, rekla je Soldat za BUKU

Kada je riječ o raznim kulturnim događajima, festivalima i manifestacijama Soldat je istakla da Ministarstvo prosvjete i kulture RS sufinansira kulturno-umjetničke projekte putem Javnog konkursa za sufinansiranje javnih potreba  u kulturi.

“Sredstva se raspoređuju po djelatnostima. U okviru svake umjetničke djelatnosti komisija boduje projekte i na osnovu toga određuju se iznosi. Filmski festivali su do sada uvijek ocjenjivani kao kvalitetni projekti i imali su našu podršku”, objasnila je ona.

Kada je riječ o smanjenju sredstava za kulturu kulturni radnici u Republici Srpskoj smatraju da je to poraz cjelokupnog društva u kojem se nalazimo, ali i da instutucije kulture neće pasti pod ovim smanjenjem i da će se truditi svim silama da rade ono zbog čega su osnovane.

Nenad Novaković, direktor Narodnog pozorišta RS rekao je da je situacija u društvu takva da svako može shvatiti da je potrebno smanjenje budžeta i javne potrošnje, ali društva koja zaborave kulturu i oni koji hoće da štede na kulturi i nauci osuđena su na propast.

“Svi normalni narodi kada su bila krizna vremena ipak su ulagala u kulturu, jer ona jedino može stvoriti dobru osnovu i preduslove da društvo može napredovati kad kriza prođe, a ona uvijek prođe. Kod nas se radi obrnuta stvar. Najopasnija stvar je štednja u kulturu u bilo koje doba i u bilo koje vrijeme”, rekao je Novaković za BUKU.

Novaković je rekao da će NP RS bez obzira na ove najave o smanjenju sredstava naći dovoljno novca da realizuje sve zacrtane aktivnosti i programske zadatke.

Ljiljana Labović Marinković, direktor Muzeja savremene umjetnosti RS rekla je da potpuno prihvata smanjenje sredstava za programske aktivnosti jer je svjesna situacije u kojoj se cjelokupno društvo nalazi i razumije da novca nema.

“Ali zato će radnici koji rade u muzeju učiniti sve da se to smanjenje ne osjeti. Tu ćemo mi kao tim pokazati svijest da radimo i da se borimo za interes javnosti. Mi nećemo zatvoriti muzej, nećemo otkazati ni jednu planiranu izložbu koju smo planirali. Niko neće primjetiti da nešto nedostaje i napravićemo projekte koji će opravdati ono što jeste MSU RS i neće zbog toga što nema novca pod ovim krovom biti ni sajamovi privrede, turizma ili cvijeća kao ni modne revije, jer bismo time duhovno devastirali ovaj prostor”, rekla je Labović-Marinković za BUKU.

Dodala je da kustos koji radi u Muzeju savremenu umjetnosti ima 1000 KM platu, a ukoliko dođe do najavljenog smanjenja imaće 900 KM, a svi oni hrane svoju djecu i plaćaju stanove i tih deset odsto smanjenja primanja oni će itekako osjetiti.

“Kako da se ti ljudi dalje usavršavaju i kako da budu istoričari umjetnosti u takvoj situaciji. Ti ljudi su krajnje poniženi, ali i bez obzira na to oni će biti dostojanstveni i radiće ono što su radili do sada. Problemi ovih mladih ljudi uopšte nisu vidljivi u našem društvu”, rekla je ona.

Ljiljana Petrović-Zečić, direktor Narodne i univerzitetske biblioteke RS je rekla da će se radnici kulture boriti da ne dođe do smanjenja plata za deset odsto i smanjenja programskih aktivnosti koja su najavljena.

“To za plate ne treba ni komentarisati. Plate su i sad toliko male, pa još kad budu umanjene to je značajan udar na primanja radnika zaposlenih u kulturi. Što se tiče programskih aktivnosti, biblioteke dobijaju toliko malo da nisam sigurna šta se tu još može smanjiti”, rekla je Petrović-Zečić za portal BUKA.

PROBLEM PREDNACRTA ZAKONA O KULTURI

Ljiljana Labović Marinković rekla je da je veći problem od trenutne situacije u kojoj se institucije kulture nalaze Prednacrt zakona o kulturi na kojem se već duže radi i on se ne treba dovoditi u vezu sa odlukom Vlade RS o smanjenju plata.

“Kada je riječ o finansiranju tim zakonom se definiše da će se republičkim ustanovama kulture ukinuti da Vlada RS kao osnivač plaća njihove materijalne troškove i da će se u budžetu jedinice lokalne samouprave obezbijediti sredstva za materijalne i režijske tekuće troškove i održavanje, a to je naprosto nemoguće, jer MSU RS prosječno ima 8000 KM troškova samo za struju i grijanje, a mi smo u najmanjem prostoru. Prednacrtom zakona je predviđeno prebacivanje ovih troškova na grad Banjaluku. Grad koji na svom teritoriju ima nacionalne institucije kulture on je time doveden u mat poziciju, a ne smijemo zanemariti činjenici da grad Banjaluka trenutno usvaja budžet u kojem uopšte nema stavke da će preuzeti te troškove”, rekla je Labović-Marinković za naš portal.

Dodaje da je ova situacija potpuno poništava ono što je ustanovila Vlada RS kao osnivač tih institucija kulture.

“Tim zakonom se predviđa da ustanova koja ostvaruje prihod ta sredstava treba da koristi za ulaganje u programe i učešće u međunarodnim projektnim aktivnostima. Postavlja se pitanje kako da neprofitabilne ustanove kulture, kao što su MSU RS i Muzej RS koji ne naplaćuju ulaznice i nemaju vlastitog prihoda, učestvuju u međunarodnim projektnim aktivnostima kada međunarodni fondovi podrazumijevaju pismeno dokazivanje od strane vlada da će shodno procentu projekta takođe podržati aktivnosti koje se sprovode”, objasnila je ona.

Dodaje da institucije kulture vlastitim sredstvima trebaju da plaćaju materijalne troškove i medijsku promociju ustanova kulture. Labović-Marinković ističe da su prijedlozi ovog zakona potpuno neprihvatljivi, jer mnoge institucije kulture nemaju vlastiti prihod i ne mogu njima Nektar pivo ili Hipo banka davati novac za struju, ali ima i nadu da će kulturni radnici uspješno zaustaviti usvajanje zakona u ovoj formi u kojoj je trenutno predložen.

Ljiljana Petrović-Zečić kada je riječ o prednacrtu zakona o kulturi smatra da bi prije trebalo uraditi izmjenu i dopunu zakona o bibliotičkoj djelatnosti s obzirom da govori sa pozicije djelatnosti u kojoj radi.

”Prednacrt ima dosta zamjerki, ali on je donesen i kao prednacrt da bi mi mogli dati određene primjedbe i sugestije. U zakonu o bibliotičkoj djelatnosti treba unijeti određene izmjene i da se one kao takve ugrade u zakon o kulturi. 2008. godine donesene su izmjene u Zakonu o bibliotičkoj djelatnosti, međutim vrijeme i moderne tehnologije donose potrebu za određenim izmjenama. Iz pojedničanih zakona o bibilotičkoj djelatnosti, muzejima, arhivu trebamo da crpimo informacije za zakon o kulturi”, rekla je ona.

ANDRIĆGRAD

Projekat Emira Kusturice, Andrićgrad kod Vlade RS ranije je imao punu podršku i već je u nekoliko navrata dobio više miliona KM podrške, no Soldat je rekla sa se iz Ministarstva prosvjete i kulture u Vladi RS za narednu godinu ne planiraju sredstva za Andrićgrad.