<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Edvard Munk: Život u strahu od samoće

SLIKAR

Munk je rođen 12. decembra 1863. godine, a sva svoja raspoloženja ovaj slikar prenosi i na platno, služeći se linijama koje se izdužuju i povijaju, kao i tonovima boja koje djeluju melankolično. Takvu atmosferu stvorio je na slikama “Vrisak”, “Tjeskoba”, “Most”.

23. januar 2015, 12:00

Norveški slikar Edvard Munk tipičan je predstavnik ekspresionizma u slikarstvu i spada u velikane slikarstva s kraja XIX i početka XX vijeka koji su samostalno izdigli svoju, dotad gotovo perifernu, nacionalnu likovnu scenu. Kao vječito nespokojan pesimist živio je u stalnom strahu od samoće ljudskog bića, podjednako u gužvi velegrada kao i pred uznemirujućom veličinom prirode.

Munk je rođen 12. decembra 1863. godine, a sva svoja raspoloženja ovaj slikar prenosi i na platno, služeći se linijama koje se izdužuju i povijaju, kao i tonovima boja koje djeluju melankolično. Takvu atmosferu stvorio je na slikama “Vrisak”, “Tjeskoba”, “Most”.

Sa 18 godina upisao je studije iz slikarstva u današnjem Oslu (nekada Kristianiji), a ubrzo, 1883. godine, prvi put je izlagao. Boravak u Parizu je uticao na njegov stil, pogotovo radovi umjetnika kao što su Gogen, Van Gog i Tuluz-Lotrek, koji su vješto koristili boje da prenesu emocije na platno.

Međutim, Munk polako formira svoj lični stil tvrdeći da ”više ne treba slikati enterijere, ljude koji čitaju ili žene koje pletu. Oni moraju biti živi ljudi, koji dišu, osjećaju, tuguju i ljube”. Proslavio se u Njemačkoj u 20. vijeku, te na tamošnje slikare ekspresioniste izvršio znatan uticaj.

Munk

Munk je bio hronični bolesnik cijelog svog života. Vjeruje se kako je bolovao od bipolarnog poremećaja, poznatijeg kao manijakalna depresija: ”Bolest, ludilo i smrt bili su anđeli koji su se okupili oko moje koljevke, a nakon toga slijedili su me čitavog života”.

VRISAK

Slika “Vrisak” naslikana je 1893. godine, a izvorni naziv ovog djela je “Očaj”. Krik je najslavnija Munkova slika koja spada u najprepoznatljivija svjetska djela. Ona pripada skupini slika koje je Munk nazvao “Friz života”, a u kojoj je istraživao teme života, ljubavi, straha, smrti i melankolije.

Na ovoj slici Munk na savršen način spaja simbolizam i ekspresionizam, prikazujući užasnutu, pomalo demonsku figuru kako stoji na mostu nasuprot krvavocrvenog neba. Slika simbolizuje ljudsku vrstu nadjačanu osjećajem straha i tegobe. Postoji priča iz Munkovog života o nastanku ove slike:

„Šetao sam stazom sa dvojicom prijatelja – sunce je zalazilo- odjednom nebo je postalo krvavo-crveno – zastao sam, osjetivši se iscrpljenim i naslonio se na ogradu – bilo je krvi i vatrenih jezika nad plavo-crnim fjordom i gradom – moji prijatelji su odšetali, a ja sam stajao tu drhteći od nemira – i osjetio sam beskrajni krik koji prožima prirodu. Zalazeće sunce je prošetalo duž puta, iznad fjorda, krvavo-crveno nebo, osjećaj bezimenog užasa“, Munk ovako opisuje nastanak slike "Vrisak”.

Munk je izradio 4 verzije ove slike kao i brojne verzije stvorene litografijom. Munkov muzej ih ima 3, dok je jedna u Nacionalnoj galeriji Norveške. Slika ”Vrisak” je brzo stekla status ikone u popularnoj kulturi, ali je postala i predmet mnogobrojnih krađa. Najpoznatija verzije je bila ukradena 22. avgusta 2004. godine, ali već je 31. septembra 2006. godine norveška policija pronašla počinitelje i povratila sliku skupa s još jednom pod nazivom “Madonna”.

Teme iz “Friza života” se kontinuirano provlače kroz cijeli Munkov život. One se mogu prepoznati u djelima kao što su: “Bolesni dječak” (1886., portret njegove preminule sestre Sofije), “Pepeo” (1894.) i “Most”. Na “Mostu” se nalaze bezoblične figure koje nemaju prepoznatljivih karakteristika i lica. Zastrašujući oblici tamnog drveća i kuća natkrivljuju figure i pojačavaju osjećaj strave. Žene su na Munkovim slikama prikazivane ekstremno, ili kao krhke, nevine žrtve ili kao smrtonosne vampirice. Mnogi kažu da je to proizilazilo iz njegovih seksualnih tjeskoba.

"Djevojke na mostu" u Tate Modern muzeju u Londonu


Munk je umro u svojoj kući u Ekeli u blizini Osla, 23. januara 1944. godine, oko mjesec dana nakon njegovog 80. rođendana.