Katastrofalno stanje skulptura na Banskom dvoru
BUKA

BANJALUKA

Katastrofalno stanje skulptura na Banskom dvoru

Piše: BUKA/M.I.

Muzičari koji su svirali u Velikoj dvorani Banskog dvora sa oduševljenjem ističu akustiku ovog prostora. Bez obzira na veličinu i značaj ove kulturne institucije u Banjaluci njena fasada je u stanju raspada, zidovi su požutjeli, a skulpture doslovno propadaju.

Kulturni centar Banski dvor je jedna od najznačajnijih kulturnih institucija i kulturni centar u Banjaluci. U ovoj kući kulture su održani mnogi koncerti, izložbe, promocije knjiga i drugi događaji kojih se mnogi Banjalučani sjećaju i danas. Iako je u javnosti prisutno nezadovoljstvo zbog rukovostva ove kuće, ipak svi rado dolaze na manifestacije koji se u ovoj kući održavaju.

Muzičari koji su svirali u Velikoj dvorani Banskog dvora sa oduševljenjem ističu akustiku ovog prostora. Bez obzira na veličinu i značaj ove kulturne institucije u Banjaluci njena fasada je u stanju raspada, zidovi su požutjeli, a skulpture doslovno propadaju.

U Banjaluci je rekonstruisana Administartivna služba grada, odnosno zgrada Opštine, a u novom ruhu ponose se i današnja Palata predsjednika RS i Akademija nauka i umjetnosti RS. Nažalost, kultura je uvijek u našem društvu za zadnjem mjestu, pa nije izvjesno da će se Banski dvor u nekom skorijem vremenu ponositi bijelim i čistim zidovima.

Već godinama se najavljuje rekonstrukcija Banskog dvora, a čak ni otpadanje velikog komada fasade, kada je palo nekoliko kilograma zida, koje se desilo 2011. godine nije ubrzalo potrebu za radovima. Obnova Kastela i Banksog dvora su prioriteti kojima služba grada treba da posveti više pažnje i novca u 2013. godini, a građani mogu samo da čekaju da se to desi, kao što su čekali godinama.

 

Slobodan Gavranović, gradonačelnik Banjaluke je početkom oktobra kada je bio u funkciji predsjednika Skupštine grada rekao da će se početkom ove godine ući u rekonstrukciju Banskog dvora i u roku od jedne godine u potpunosti staviti u funkciju ovaj veliki resurs  banjalučke kulture. On je tada rekao i da je grad jedno vrijeme imao planirana sredstva za sanaciju Banskog dvora, ali da se u taj proces nije moglo ući iz objektivnih razloga. Ranije se rekonstrukcija odlagala jer se čekalo preseljenje Radio televizije RS. I to se desilo prošle godine, a da li će ova nova, predizborna, priča o obnovi Banskog dvora biti i istinita ubrzo ćemo vidjeti.

 



IZGRADNJA BANSKOG DVORA

Banski dvor je izgrađen u periodu 1931-32. godine prošlog vijeka, kao sjedište bana Vrbaske banovine Kraljevine Jugoslavije.

Kada je formirana Vrbaska banovina 1929. godine i kada je za prvog bana postavljen Svetislav Tisa Milosavljević, osjećala se potreba za izgradnjom jednog reprezentativnog sjedišta. Početkom 1931. godine raspisan je konkurs u beogradskoj Politici i sarajevskom Narodnom jedinstvu, za izradu idejnih skica za Bansku palatu i Banski dvor, a prvu nagradu su dobili arhitekti iz Beograda Jovanka Bončić Katerinić, Anđelija Pavlović i Jovan Ž. Ranković.

Pred mladim arhitektom Brankom Jovanovićem bio je ozbiljan zadatak da nadgleda izgradnju i uređenje zahtjevnih eksterijera i enterijera Dvora i usaglasi rad više pozvanih izvođača radova, majstorskih radionica, umjetničkih stolara, vajara, likorezaca, majstora različitih struka i da insistira na vrhunskoj zanatskoj spretnosti, otmjenosti oblika i kompozicije. Za umjetničko ukrašavanje fasade i unutrašnjosti dvora bio je zadužen akademik Đorđe Jovanović.

Radovi na Banskom dvoru počeli su u martu 1931, dok je svečano otvaranje zdanja bilo 8. novembra 1932. godine. Banski dvor je imao sale za sjednice, salone za prijeme, vijećnicu, stan bana sa apartmanom za visoke goste, prostorije centralnog grijanja, kuhinje, sanitarije, garderobe i druge prostorije.

U nižim zonama objekta dominira renesansni uticaj i akademski klasicizam, a elementi srednjovjekovne arhitekture prisutni su u višim zonama. Značajno mjesto pripada i folklornim elementima Balkanskog poluostrva.

U svrhu rezidencije bana Vrbaske banovine, korišćen je do 1941. godine. Tokom Drugog svjetskog rata unutrašnjost objekta je devastirana, pa je veći dio skupocijenog namještaja, slika i drugih predmeta nepovratno izgubljen. Po završetku rata, dvor je korišćen kao vojno i političko sjedište. Od 1955. godine, odlukom koju su donijele tadašnje gradske vlasti, zgrada se daje na upravljanje Domu kulture, a od 1998. godine zvanično postaje javna kulturna ustanova pod nazivom Kulturni centar Banski dvor.

Osnovna djelatnost je multimedijalnog karaktera i obuhvata: koncerte, izložbe, monodramske predstave, video projekcije, tribine, predavanja, književne manifestacije, kao i aktivnosti klubova i ateljea.

Enterijeri Banskog dvora su veoma reprezentativni, a neki od njih, kao što su Koncertna dvorana, Vijećnica i Svečani salon, sačuvali su autentičan izgled. Posebnu pažnju treba skrenuti na veliku Koncertnu dvoranu koja svojim izgledom, a posebno svojom akustičnošću, plijeni pažnju kako publike tako i umjetnika. Tokom godine se u ovim prostorima veliki broj koncerata klasične muzike, renomiranih umjetnika i ansambala iz zemlje i svijeta, veći broj izložbi domaćih i gostujućih umjetnika, književnih promocija, poetskih i monodramskih večeri.

Pogledajte fotografije urušenih skulptura:
Foto: Goran Terzić

 

 

 

 

 

Vezan tekst:

Kuda ide rekonstrukcija tvrđave Kastel u Banjaluci?

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentari na tekst (2)
Objavljeno:
Ovo su jedine skulpture dostojne te riječi i ono što je Dragaš ostavio za sobom.
Objavljeno:
To propadanje je sasvim razumljivo kad je današnje stanovništvo takvo da bira ovoga: http://www.youtube.com/watch?v=-1Fd_Z0vXOY
 

Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.