Iako je malo ko u to vjerovao, uključujući i njega samog, Hawking je bez ikakve sumnje ostavio svoj trag u svijetu nauke.
Na proslavi svojeg 70. rođendana, Hawking je otkrio kako je naučio čitati kako treba tek u dobi od osam godina te kako su mu sve školske kolege tada govorile do od njega zapravo neće biti ništa te se čak i kladili u to.
Hawking je bio daleko od najboljeg učenika u školi, uvijek negdje oko sredine.
'Moji školski zadaci bili su površni, a moj rukopis je izazivao očaj kod učitelja. No, moje kolege dali su mi nadimak Einstein, pa su vjerojatno oni vidjeli znakove nečeg boljeg', pojasnio je Hawking.
'Kad sam imao 12 godina, jedan moj prijatelj kladio se s drugim u vrećicu bombona kako nikad neću postići ništa u životu. Ne znam je li ta oklada ikad dobila pobjednika, ili ako je, ko je dobio', rekao je Hawking.
No ostatku svijeta sasvim je jasno kako je Hawking postigao puno toga.
Čovjeku koji ništa nije postigao u životu, na rođendansku proslavu ne dolaze svjetski vodeći kozmolozi, uključujući i laureate Nobelove nagrade, Franka Wilczeka i Saula Perlmuttera te britanskog milijardera Sir Richarda Bransona.
Ipak, Hawking nije mogao lično, zbog lošeg zdravlja održati govor pa ga je napisao i poslao na Cambridge, kao glavni događaj tokom četverodnevnog obilježavanja njegovog rođendana u režiji njegovih kolega s tog svjetski poznatog univerziteta.
Ni na fakultetu Hawking nije promijenio svoj pristup učenju, tokom studija fizike na Oxfordu. 'jednom sam izračunao kako samo uložio oko hiljadu sati na učenje tokom tri godine koliko sam bio tamo, što je u prosjeku jedan sat dnevno. Ne ponosim se s tim', priznao je Hawking.
Njegova karijera kao naučnika duga je pola vijeka, u njoj postao je vodeći naučnik u razumijevanju crnih rupa i kvantne kozmologije.
Njegova slava prenijela je njegove ideje i izvan naučnih krugova, odnosno široj publici. Njegova prva knjiga, 'A Brief History Of Time', prodana je u preko 10 miliona primjeraka širom svijeta, a bio je i gost popularnih crtića i serija, poput The Simpsonsa i Zvjezdanih staza.
U svom napisanom govoru povodom 70. rođendana, Hawking se osvrnuo na ključne trenutke svoje karijere te period djetinjstva i odrastanja u St. Albansu.
'Zapamtite da uvijek gledate prema zvijezdama, a ne prema svojim stopalima. Pokušajte razumjeti ono što vidite i uzroke postojanja svemira. Budite znatiželjni i koliko god se život činio teškim, uvijek postoji nešto što možete učiniti i uspjeti u tome. Važno je ne odustajati', istakao je Hawking.
U dobi od 21 godine života, Hawkingu je dijagnosticirana rijetka motor neuronska bolest. To se dogodilo na početku njegovog doktorskog studija, a prvi znakovi da nešto nije u redu postali su vidljivi nakon što je pao tokom klizanja na jezeru pored kuće u St. Albansu.
'Prvo sam pao u depresiju. Činilo se kako mi je sve gore u sve manje vremena. Činilo mi se kako više nema smisla raditi na doktoratu, jer nisam znao koliko dugo ću još živjeti.'
I kad su sva njegova očekivanja bila svedena na nulu, novu je nadu našao u svojoj budućoj supruzi Jane, koju je upoznao na jednoj zabavi.
'Zaruke su mi podigle duh i shvatio sam, ako ću se ženiti, da moram završiti doktorat. Počeo sam naporno raditi i uživao sam u tome', rekao je Hawking.
Jedna od Hawkingovih životnih želja je iskusiti put u svemir, a Sir Richard Branson, šef Virgin Galactica, rekao je kako se nada da će njegov projekt s letjelicom koja bi ljude dovela na rub svemira, napokon zaživjeti do Božića 2013. godine, a tada, dodao je, postalo bi moguće i da sam Hawking iskusi put na rub svemira.
Kraj njegovog govora ispraćen je ovacijama, a skromni Hawking izrazio je zadovoljstvo što je kao istraživač ostavio svoj malen trag na polju teorijske fizike.
Mnogi bi se složili kako taj trag nikako nije malen.
Hawking je počasni član Kraljevskog društva umjetnosti, doživotni član Pontifikalne akademije nauke, a primio je i predsjedničku medalju za slobodu, što je najveća civilna nagrada u SAD-u. Hawking je i punih 30 godina 1979. do 2009.) bio i na čelu katedre za matematiku na Univerzitetu Cambridge, mjesto koje je nekoć davno držao i sam Sir Isaac Newton.
Hawking je poznat i po svojim raspravama, djelima i odnosu prema Bogu. U njegovoj knjizi 'The Grand Design' iz 2010. godine, Hawking je zaključio kako Bog nije bio potreban za stvaranje svemira, već samo zakoni prirode.
Za Hawkinga postoji i veći misterij od toga ko je odgovoran za postanak svemira, a taj misterij su žene.
Kada je novinar magazina New Scientist upitao Stephena Hawkinga što je za njega najveća misterija, poznati naučnik i profesor sa Cambridgea bez dvoumljenja je odgovorio: žene, one su nevjerojatna misterija.
Zanimljivo je i kako je Hawking izgubio okladu vrijednu 100 dolara, oko pronalaska Božje čestice (Higgsovog bozona), nakon čega je izjavio kako Peter Higgs zaslužuje Nobelovu nagradu za njeno otkriće.
Vezan tekst:
BUKA Arhiva
