<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Svetlana Cenić: Istinofobija

<p>Ovaj kolektivni seks pravljenja koalicija je normalan, a nenormalno je biti homoseksulac ničim ne ugrožavajući druge? Politički grupnjak u državnom vrhu očito ne smeta nikome. Parada ponosa smeta neiživljenim, nadobudnim tipovima koji ko zna šta u osami sanjaju i kakve su im seksualne fantazije. Valjalo bi im zaviriti u kompjutere, videoteku ili maštarije. Možda se pale na zlostavljanje neistomišljenika, pripadnika druge vere ili nacije, ljudi drugačije seksualne orijentacije? Sa kakvim se uživanjem, i naravno anonimno, naslađuju i prave konstrukcije šta tim drugačijima treba raditi, bilo bi posla za kolegij psihijatara, psihologa i raznih vrsta terapeuta. Ih, kakvih bi se tu latentnih sklonosti našlo, kakvih sve nesigurnosti i razvojne nedorečenosti! Po onoj da se Vlasi ne dosete, najgrlatiji u osudama, u podelama, u zagovaranju torova su najnesigurniji u to šta su, ko su i šta uopšte mogu.</p> <p> </p>

15. oktobar 2010, 12:00

Oslo, avgust, 2007. godine. Dok je na radiju trajala rasprava o tome treba li konačno homoseksualcima, kojima je u toj liberalnoj zemlji dozvoljeno stupanje u brak, dopustiti usvajanje dece, u Prirodnjačkom muzeju red za ulazak. Roditelji poveli decu da vide izložbu o homoseksualnosti životinja. Kitovi, delfini, majmuni, žirafe, jasno kaže izložba, ne samo da više od ostalih životinja vole seks, nego često uživaju i u homoseksualnim ljubavima. Od fotografije dve mlade muške žirafe uhvaćene u snošaju do fotografija labudova koji, skloni istom polu, spadaju i među - najvernije ljubavnike. Kad nađu partnera, s njim ostaju do kraja života, bilo da je reč o homoseksualnom ili heteroseksualnom paru. Kad jedna ptica umre, druga ostaje sama do kraja života. Kad je reč o paru dva mužjaka, dolazi im  ženka koju će jedan od mužjaka iz toga para da oplodi. Nakon što snese jaje, ženka ga ostavlja homoseksualnim labudovima da ga čuvaju u njihovom gnezdu. Dokazano je da su homoseksualni labudovi jako odgovorni roditelji. Seks je kod lavova zapravo poluga koja ih drži zajedno. Kad u grupi postoje dva dominantna lava, to su homoseksualni partneri, vole seks i često ga upražnjavaju. Dokazano je da osam posto seksa u jednoj grupi lavova otpada na međusobni seks dva vodeća mužjaka. Kod sisara homoseksualnost ima socijalnu funkciju. Dva mužjaka šimpanze, na primer, upuštaju se u seksualni odnos da bi našli saveznika, odnosno stvorili prijatelja. „Teško je biti dominantan mužjak u nekoj zajednici. Takvi moraju stalno da se bore, a da bi sačuvali poziciju moraju da imaju saveznike, tu posežu za homoseksualnim seksom. Kod šimpanza, vodeći mužjaci u grupi su uvek oni koji imaju saveznike, a saveznike stiču seksom. Dakle, oni koriste homoseksualnost da bi smanjili tenzije“, objasnio je u intervjuu norveški zoolog Böckmanm, „Kod nekih životinja, na primer patuljastih šimpanza, cela je vrsta biseksualna i bilo koji problem da se dogodi u grupi - bilo da im ponestane hrane ili slično, oni će to rešiti seksom, a ne nasiljem. Njima je sasvim svejedno upuštaju li se u odnos s mužjakom ili ženkom, je li to heteroseksualni ili homoseksualni seks, bitno im je da reše stvari. Hijerarhija nije samo muška stvar. Jasno izraženi odnosi dominacije postoje i među ženkama. Kod nekih vrsta, poput hijena, vodeća je upravo hijerarhija među ženkama. I ženke stupaju u homoseksualne odnose da bi našle saveznice. Šezdeset posto seksualnih odnosa u zajednici patuljastih šimpanza zapravo je između ženki“,  tvrdi Böckman.

Ovo je bila prva ovakva izložba u svetu. Namera je bila da se pokaže da je homoseksualnost u prirodi, među životinjama - česta i prirodna, mada joj je naziv bio "'Protiv prirode?". Upitnik na kraju, autor izložbe Petter Böckman obrazložio je ovako: „Naslov smo uzeli iz izjave tog sveštenika s radija koji je tvrdio da je homoseksualnost protivna prirodi. Želimo da posetioci zastanu i razmisle - je li homoseksualnost stvarno protivna prirodi. Ovo nije izložba o etici, moralu, religiji. To nije naše područje i mi tu ne želimo ništa da komentarišemo. Mi samo kažemo da, sa naučnog stanovišta, ne možete tvrditi da je homoseksualnost protivna prirodi.“
Životinje, za razliku od mnogih ljudi, homoseksualni seks ne doživljavaju kao tabu ili greh. Böckman kaže da je kod životinja zabeleženo dosta agresije povezane sa seksom, ali da je to uvek vezano uz heteroseksualne odnose, ljubomoru, mladunčad… U homoseksualnom životinjskom svetu stvari su mnogo jednostavnije. Animozitet prema homoseksualcima unutar vlastite vrste kod životinja je zabeležen jedino među nekim grupama jelena. „Može li se homoseksualnost životinja porediti s ljudskom homoseksualnošću?“ – „Zavisi o kojim životinjama govorimo. Recimo kad govorimo o insektima, ja pojma nemam što se događa u njihovim glavama.  Ali, komparacija seksa viših primata s ljudskim ima smisla, jer tu vidimo životinje koje se često ponašaju kao mi, izgledom podsećaju na nas, imaju i socijalni sistem koji delomično izgleda kao naš. I unutar tog njihovog socijalnog sistema homoseksualnost je jako funkcionalna“ - objašnjava Böckman.
Prirodnjački muzej u Oslu godišnje poseti oko sto hiljada ljudi, dok je ova izložba izazvala mnogo veći interes. Kad navrše 13 godina, decu u školi čekaju prva (obavezna) predavanja o homoseksualnosti. Da dodam još i da je Norveška vlada 2004. godine pozvala muzeje i biblioteke da doprinesu javnim raspravama o tabu temama. Tako su građani Osla prvi videli izložbu o Vidkunu Quislingu, norveškom izdajniku po kojem je i nastala imenica kvisling. Drugi muzej je napravio izložbu koja je pokazala kako Norvežani loše tretiraju Rome, a posle toga je postavljena i izložba koja je podsetila Norvežane kako su se loše odnosili prema izbeglicama u Drugom svetskom ratu.

Treba li napominjati da je Norveška zemlja sa najvišim standardom u Evropi, da je nezaposlenost najniža u Evropi, da norveška vlada ima poseban fond od oko 440 milijardi dolara (2009)  iz kojeg, između ostalog, finansira kurseve prekvalifikacije i pomaže nezaposlenima da se što pre vrate na posao, da po UNDP listi indeksa kvaliteta života Norveška zauzima ubedljivo prvo mesto? Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje je rangirana Slovenija koja zauzima 29. mesto. Hrvatska je na 45, Crna Gora na 65, Makedonija na 72, a BiH a 76. mestu, a to su podaci objavljeni oktobra prošle godine. Uznapredovali sa začelja od tada nismo, to znamo.
Dakle, evo posla za homofobe. Lov na sitnu i krupnu divljač, mimo sezone lova na ljudske glave. Koje veze ima što nemamo ni gaća na stražnjici, a upitno je nekad i koliko su čiste i kad ih ima. Ako ništa, unerede se pred vođama, vođicama, šefovima i šefićima. O čistim rukama da i ne govorim! Od vrha do dna. 
Odavno se problem ne zove homofobija ili ksenofobija, već istinofobija. Kad vidim, čujem ili pročitam na šta priziva kojekakav nazovi ljudski um, koliko ostrašćenosti, zla i neznanja kod takvih ima u pokličima za odstranjivanje svega drugačijeg, ono „životinjo jedna“ nikako ne može biti uvreda, već kompliment.