<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Sjećanje na Odri Hepbern

GLUMICA

Odri Hepbern, američka filmska glumica, dobitnica Oskara, ambasador UNICEF-a rođena je na današnji dan 1929. godine. Odri je tokom izuzetne glumačke karijere uspjelo da osvoji najbitnije glumačke nagrade - Oskar, Gremi, Emi i Toni - čime se može pohvaliti još samo osam glumaca.

04. maj 2017, 12:00

Američki filmski institut 1999. godine proglasio je Odri Hepbern trećom najvećom zvijezdom svih vremena, poslije Ketrin Hepbern i Bet Dejvis. Oskara je dobila za ulogu u filmu "Praznik u Rimu", reditelja Vilijema Vajlera, snimljenog 1953. godine.

Koliku popularnost Odri Hepbern, koju mnogi smatraju i najlepšom ženom 20. vijeka, ima i dalje, svedoči to što je na aukciji u Berlinu komplet poštanskih maraka sa njenim likom prodat za 430.000 evra. Nekoliko godina ranije, samo jedna poštanska marka je postigla cijenu od 50.000 dolara.

Ime Odri Hepbern ne silazi sa lista naj glumica i najljepših žena, modni stručnjaci, kako se to neukusno kaže, po pravilu je ističu kao modnu ikonu. Tako je čipkana zvonasta haljina bez rukava, u kojoj je bila u trenutku dodjele Oskara, ali i igrala u filmu "Praznik u Rimu", prodata nedavno na aukciji za više stotina hiljada dolara.

Za Oskara je bila nominovana još nekoliko puta, između ostalog i za ulogu u filmu "Doručak kod Tifanija", iz 1961. godine, po kojoj je najviše upamćena, ali tada i po filmskom "debiju" naočara poznatih kao "avijatičarke".

Ljudi iz svijeta filma koji su je poznavali pripisuju joj kao posebnu osobinu veliku skromnosti i nesebičnost. U dva navrata bila dječji ambasador UN.

Formalno udavala se dva puta, ali su joj tabloidi pripisivali razne vanbračne veze, između ostalog, navodno i sa američkim predsjednikom Džonom Kenedijem.

Odri Hepbern rođena je 4. maja 1929. u Briselu, majka joj je bila baronesa. Pravo ime bilo je Odri Ketlin Raston. U djetinjstvu, školovala se u privatnim internatskim školama u Engleskoj i Holandiji. Tokom okupacije Holandije pomagala je tamošnji pokret otpora.

Po završetku rata u Engleskoj je nastavila da pohađa časove plesa, u poznatoj "Meri Lambert" baletskoj školi, ali su joj profesori savjetovali da je napusti, jer je bila previše visoka za balet. Radila je kao horistkinja i dobijala manje uloge u filmovima.

Do sredine pedesetih godina prošlog vijeka snimila je, pored filma "Praznik u Rimu", još nekoliko filmova, uglavnom, romantičnih komedija. Smatra se da je tek "Priča o kaluđerici" iz 1959. bio film koji je dokazao njene glumačke sposobnosti i van žanra romantičnih komedija, a za ulogu je ponovo bila nominovana za Oskara.

Krajem osamdesetih kada je već drugi put postala ambasador dobre volje UNICEF-a, putovala je svijetom ukazujući na stanje u kome djeca žive, posebno u Etiopiji, Sudanu, Bangladešu...

Pred kraj 1992. snimila je spot kojim je promovisala, kako je tada pisano, neophodnost primirja u Sarajevu. Smatra se da je to bilo njeno posljednje pojavljivanje u javnosti. Otuda je jedan konvoj pod njenim okriljem, u novembru 1992, uz peripetije, noseći odeću i hranu za decu, dospio u ratom zahvaćenu BiH.

Preminula je dva mjeseca docnije, 20. januara 1993. u Švajcarskoj, u varošici Tolokenaz na Ženevskom jezeru, gdje je i sahranjena, a to mjestašce postalo je vremenom stecište njenih mnogobrojnih poštovalaca.