Rok koji je MMF postavio BiH za ispunjavanje obaveza za isplatu nove tranše kredita ove međunarodne finansijske institucije je istekao 15 marta. Zbog neusvajanja federalnog zakona o povoljnijem penzionisanju boračkih kategorija, u pitanje je dovedena sposobnost budžeta da isplaćuju plate i penzije svojim građanima.
Vlasti Republike Srpske očajnički pokušavaju da pronađu plan B. U sinoćnjem Dnevniku ministar finansija RS Zoran Tegeltija kazao je kako mjesta panici nema, te da će biti obezbijeđena alternativna sredstva. Alternativna sredstva svakako predviđaju nova kratkoročna zaduženja, sa kratkim rokom dospjeća i uz velike kamate. Jedno takvo, zaduženje trezorskim zapisima, obavljeno je krajem protekle sedmice.
Uslov Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za novu tranšu kredita je prolongiran za još 15 dana ( dakle do 30. marta) kako bi u Parlamentu Federacije mogao biti usvojen zakon o povoljnijem penzionisanju boračkih kategorija. Kako se to nije dogodilo na posljednjoj sjednici Parlamenta ovog entiteta, pod znakom pitanja je ostalo servisiranje obaveza, ne samo federalnog budžeta već i budžeta RS. Da li će biti isplaćene plate budžetskim korisnicima i plate penzionerima?
"Znali smo da postoje problemi, ali nismo mogli da vjerujemo da će odnos političkih snaga u FBiH biti takav da se ugrozi aranžman sa MMF-om koji je finansijski veoma važan za FBiH, ali i za RS", istakao je ministar finansija RS Zoran Tegeltija.
Prema njegovim riječima, problem je što aranžman sa MMF-om pada u cijelosti ukoliko bilo koji nivo vlasti u BiH ne izvrši obaveze.
"Kad smo usvajali posljednje pismo namjere dugo smo razgovarali sa predstavnicima MMF-a, tvrdili da neke stvari ne mogu biti realizovane, a FBiH je sve prihvatila. Ponovo smo došli u situaciju da RS dugo pregovara, ali poslije toga izvršava obaveze, što nije slučaj sa FBiH", izjavio je Tegeltija prebacivajući krivicu za trenutno stanje na Federaciju BiH.
Nakon što je zakon o povoljnijem penzionisanju boračkih kategorija povučen iz parlamenta Federacije, premijer Nermin Nikšić je najavio dramatičan rebalans budžeta.
"Moramo praviti rebalans u kojem ćemo predvidjeti najmanje 300 miliona maraka manje prihode. To znači od 1. maja sve stavke manje za 31 odsto", rekao je Nikšić.
Komentarišući izjavu premijera Federacije Nermina Nikšića, Goran Nedić, ekonomista iz Sarajeva kaže za BUKU kako razloga za brigu imamo, prvenstveno u tom entitetu jer je kao jedina alternativa tranši MMF-a predstavljeno upravo drastično rezanje svih javnih izdataka.
"U situaciji neiskoristenih kapaciteta i ogromne nezaposlenosti, smanjenje izdataka će odvesti do još većeg pada javnih prihoda i kola će ići ubrzano nizbrdo. Takav potez je potpuno iracionalan imajući u vidu činjenicu da FBiH ima jednu od najnižih stopa javnog duga u Evropi od 35% BDP-a. U RS je javni dug znacajno veći i iznosi 55% BDP-a, ali agresivna fiskalna konsolidacija i u ovom entitetu ne smije biti opcija u situaciji ogromnih neiskorištenih resursa" kaže Nedić za BUKU.
On smatra kako je dobro je što su u Vladi RS najavili traženje alternative, iako je to kratkoročno rješenje za krpljenje rupa.
Mada je za debakl ovaj put odgovorna Federacija te njene institucije koje nisu u stanju zadovoljiti uslove MMF-a ( iako su se na to obavezale ) , novonastala situacija je samo još jedna potvrda kako se Bosna i Hercegovina te oba njena entiteta nalaze u dubokoj strukturalnoj ekonomskoj krizi. Prostim rječnikom govoreći, jadna ova zemlja ako zavisi od jedne tranše međunarodnog monetarnog fonda.
Zoran Pavlović ekonomski analitičar iz Banjaluke smatra da je krivac svako onaj ko je usaglasio i potpisao načelan dogovor koje proističe iz aranžmana koji je sklopljen sa MMF-om, u ovom slučaju je to očigledno pitanje fokusirano u Parlament Federacije BiH"
"Dakle, u ovom momentu se može reći da je ugrožavanje čitavog aranžmana baziranom na sporazumu da će biti donesen zakon o penzionisanju vojnih lica, koji je iz političkih razloga odložen, smatra Pavlović
"Odložen je zbog neodgovornosti članova Parlamenta koji predstavljaju partije koje su morale imati usaglašen i definisan stav po po tom pitanju ali su se očigledno sa približavanjem izborne godine povukli u želji da ne stvore negativnu klimu kod ljudi koji su protestovali ispred parlamenta" kaže za BUKU Pavlović
On dodaje da su se "parlamentarci,praktično zbog jednog manjeg broja ljudi koji su protestovali" povukli, partije se sakrile i nisu obavile svoj deo posla i i aranžmana i time ugrozile Bosnu i Hercegovinu što je nedopustivo i može se smatrati primerom iz kojeg se mora izvući odgovornost kako lična, tako i stranaka."
Kako je Bosna i Hercegovina uopšte došla u poziciju da ovisi od jedne tranše MMF-a?
"Ako smo u situaciji da je sve ispolitizirano i da se čitav naš život odvija na bazi političkih dogovora ili sukoba, da je to jedina stvar koja je u fokusu ili je isforsirana da bude u fokusu naših građana, onda smo potpuno izgubili pravac u kome neko treba da radi svoj posao. A to je da praktično ljudi koji su na vlasti trebaju da budu sluge naroda, engleski se njihov posao zove i bukvalno javne sluge -civil cervants. Ti ljudi očigledno ne služe narodu više nego služe zadovoljavanju ličnih afiniteta a partije su izgubile potpuno svoju definiciju koju su na početku imale, pa su tako one postale interesne skupine koje predvode lideri stranaka i mi smo svi postali zatočenici njihovih ličnih sporazuma, nesporazuma, dogovora ili razlaza" kategoričan je Zoran Pavlović.
Prema njegovom mišljenju u cijeloj toj priči niko ne snosi odgovornost a problemi koji se mogu desiti su enormni jer je dinamika priliva i punjenja budžeta u ova krizna vremena usporena i smanjena sa jedne strane a sa druge strane sredstva MMF-a koja su postala izvor finansiranja projektovanog budžeta dovedena u pitanje!
"Ja mogu reći da se mogu očekivati rapidni problemi u ispunjavanu budžeta kako po pitanju isplate ličnih dohodaka budžetskim korisnicima tako i po pitanju isplate penzija, odnosno piramanja za one koji imaju određene grantove iz budžeta" ističe Pavlović za BUKU.
Budžet RS i zaduženja
Podsjećamo da je budžetom Republike Srpske za ovu godinu planirano finansiranje kreditima u iznosu od 211 miliona maraka, plus 66 miliona putem trezorskih zapisa. Zaduženje putem trezorskih zapisa na berzi je za sada jedino moguće, ali je pravo pitanje kako obezbijediti više od 200 miliona, ukoliko izostane tranša MMF-a. Republika Srpska se i ranije zaduživala trezorskim zapisima, što je kratkoročno zaduženje sa rokom dospjeća od godinu dana i u pravilu sa visokim kamatnim stopama. RS se na ovaj način zaduživala nekoliko puta i pored aranžmana sa MMF-om, a posljednje je tako učinila krajem protekle sedmice kada se prodajom trezorskih zapisa zadužila za novih 52.194.197 KM.
Podsjetimo, iako je planirani iznos emisije trezorskih zapisa bio 27 miliona KM, ukupan iznos pristiglih ponuda bio je 62.164.140 KM, a prihvaćene su ponude od 52.194.197 KM.
Republika Srpska, odnosno Ministarstvo finansija je dosad izvršilo devet emisija trezorskih zapisa RS, a od toga su četiri emisije izvršene u toku 2011., četiri u toku 2012. i jedna u ovoj godini.
Ukupno tri emisije još nisu dospjele na plaćanje, a ukupan dug po osnovu neplaćenih trezorksih zapisa iznosi 69,5 miliona KM.
I šta sad? Ostaje da se vidi da li će se MMF slijepo držati svojih zadatih rokova ili će Bosni i Hercegovini progledati kroz prste pa pričekati do 12. aprila kada bi parlament Federacije BiH mogao usvojiti zakon o penzionisanju boraca. Međutim za ovu vlast ostaje trajni problem koji valja rješavati a to je kako pokrenuti "mrtvu" privredu te njome početi sa stvaranjem nove vrijednosti.
Prema Nedićevom mišljenju jedini pravi put naprijed je veliki dogovor regulatora u finansijskom sektoru(enitetske agenecije za bankarstvo), vlada, banaka, privrednika i sindikata.
"Promjenom regulative bankama treba omogućiti pristup jeftinim domaćim izvorima sredstava koje bi one transferirale dalje, državi za krakoročno finansiranje i prvenstveno u proizvodni sektor po značajno povoljnijim uslovima nego do sada. Dodatno, entitetske razvojne banke moraju biti restruktuirane, dokapitalizirane, s konstantnim prilivom novca u njih od indirektnih poreza i pod vodjstvom iskusnih internacionalnih bankara. Takav vid pomoći realnom sektoru, uz značajno smanjenje doprinosa sa 70% na 40% proizvodnim firmama, može dovesti do preokreta i prelaska na rast baziran na investicijama i izvozu" zaključuje Nedić za BUKU.
Sva recentna prepucavanja na relaciji RS-FBiH ne uklanjaju trajni problem ove zemlje i više su dio dnevno političke igre. Stvarni problem mnogo je gori. Konstantna zaduživanja da bi se pokrila stara zaduženja mogla bi državu povesti u nešto sa čim se Evropa bori već godinama , a to je dobro poznati "grčki scenario". Iako je zaduženje kod MMF-a najgore moguće rješenje, u uslovima u kojima se BiH nalazi, to je zasad jedini način kako ovu zemlju izdizati iznad ekonomske provalije Sve do jednom....
