<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Martin Luter King: Volite svoje neprijatelje

BORAC ZA LJUDSKA PRAVA

Martin Luter King smatra se jednim od najboljih govornika i propovjednika američke istorije. Njegovi poznati govori „Volite svoje neprijatelje“ i „Imam san“ postali su manifesti nenasilne borbe za ljudska prava.

15. januar 2018, 12:00

Atentat na Martina Lutera Kinga, najpoznatijeg borca za građanska prava u novijoj istoriji SAD, izvršen je 4. aprila 1968. godine. U Memfisu ga je na početku njegove „Kampanje siromašnih“ ubio sitni kriminalac Džejms Erl Rej.

Luter je rođen 15. januara 1929. godine u Atlanti, u Džordžiji, u porodici baptističkog sveštenika, koji je imao presudan uticaj na njega.

Bio je veoma nadareno dijete. Sa pet godina učio je dijelove „Biblije“ napamet. U Atlanti je pohađao Srednju školu „Buker T. Vašington“, te je tri godine ranije od svojih vršnjaka, upisao Koledž Morhaus, koji je završio 1948. godine. Iste godine upisao je Krozer Teološku bogosloviju u Česteru, u Pensilvaniji. Kao veoma mlad, 1954. godine, postao je sveštenik baptističke Crkve Dekster avenije u Montgomeriju u Alabami.

Odmah je započeo doktorske studije iz sistematične teologije na Bostonskom univerzitetu. Već sljedeće godine, 5. juna 1955, doktorirao je filozofiju sa disertacijom „Upoređivanje koncepcije Boga u razmišljanjima Paula Tiliča i Henri Nelsona Vimana“.

Smatra se jednim od najboljih govornika i propovjednika američke istorije. Njegovi poznati govori „Volite svoje neprijatelje“ i „Imam san“ postali su manifesti nenasilne borbe za ljudska prava.

Popularnost koju je stekao kod naroda omogućila mu je da 1957. godine bude izabran za prvog predsjednika Hrišćanske vodeće konferencije u južnim državama (SCLC), koju su organizovali afroamerički sveštenici.

Sanjao je svijet u kome bi svi ljudi bili jednaki, bez obzira na boju kože. „Moj san je da na crvenkastim proplancima Džordžije jednog dana za stolom bratski sjede sinovi nekadašnjih robova i sinovi nekadašnjih robovlasnika“, govorio je Martin Luter King.

Borac za ljudska prava postao je kada je Roza Parks, crnkinja iz Montgomerija u Alabami, u decembru 1955. godine uhapšena jer je odbila da ustupi mesto u autobusu jednom bijelcu, što je bilo u suprotnosti sa tada važećim zakonom u toj američkoj državi. Njeno hapšenje izazvalo je revolt crnaca, koji će doprinjeti popularnosti Martina Lutera.

Predvođeni njime pripadnici afroameričke manjine bojkotovali su javni prevoz 385 dana. Bojkot se završio pobjedom – ukinuta je rasna segregacija u javnom prevozu, što se smatra početkom velike borbe za prava crnaca u SAD. Taj bojkot bio je uzrok razvoja Pokreta za ravnopravnost građana, koji se proširio na sve južne države Amerike.

Tokom protesta Martin Luter je doživljavao velike neprijatnosti, i stalno su ga pratili i prisluškivali agenti FBI. Nekoliko puta bio je hapšen, a izvršeno je i nekoliko bombaških napada na njegovu kuću. Ti napadi izazvali su revolt crnačke manjine, koja je počela da se naoružava za dalje obračune sa bijelcima. Eskalaciju daljih sukoba prekinuo je Luter.

„Mi na silu moramo odgovoriti nenasiljem. Mislite na riječi Hrista: ’Ko uzme mač u ruke, poginuće od mača.’ Isus nas poziva danas i poziva nas već vjekovima: ’Volite svoje neprijatelje. Tako moramo živjeti’“, savjetovao je Luter svoje pristalice.