<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Mladić nas košta po 159 EUR mesečno

<p>Svaki građanin Srbije mesečno izgubi 159 evra zato što haški optuženik Ratko Mladić još nije uhapšen i isporučen Međunarodnom sudu pravde, kaže Bruno Vekarić.</p>

07. novembar 2010, 12:00

Zamenik tužioca za ratne zločine kaže da bivši komandant Vojske RS košta državu ukupno 1,2 milijarde evra godišnje, jer je zbog njega blokiran prijem Srbije u EU.
A samo neposredni trošak angažovanja 10.000 operativaca koji su svakodnevno u potrazi za Mladićem iznosi godišnje između 10 i 12 miliona evra.

Vekarić kaže da "činjenica da Ratko Mladić i Goran Hadžić nisu u Hagu, Srbiju košta mnogo u ekonomskom, političkom i moralnom smislu. Mladić nas košta 1,2 milijarde evra godišnje, što znači da svaki građanin plaća mesečno oko 159 evra zato što je on i dalje na slobodi".

Ljajić: Jurimo Mladića umesto kriminalce


Predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa haškim sudom Rasim Ljajić kaže da u slučaju lociranja Mladića država trpi više vrsta štete. "Mi u savetu nemamo konkretan podatak koliko državu košta Mladić u finansijskom smislu, ali sigurno da je ta šteta ogromna. Međutim, kada je u pitanju potraga za Ratkom Mladićem, tu postoji nekoliko vrsta štete. A ja bih, pored te finansijske, izdvojio i to što mi izuzetno velike kapacitete fokusiramo na potragu za njim, umesto na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije", smatra Ljajić.
"Neposredni trošak je plaćanje 10.000 operativaca koji tragaju za njim svaki dan. Rasim Ljajić je rekao da nas policajci koštaju 15.000-30.000 evra dnevno, odnosno 10 do 12 miliona evra godišnje. To je na nivou nagrade za informaciju koja bi dovela do hapšenja Mladića. Čak i da u trenutku date 10 miliona evra nekom informatoru, to je jeftinije od milijardi evra", dodaje on.

Posredni ekonomski gubitak odnosi se na lošiju realizaciju spoljnopolitičkih ciljeva Srbije, pre svega pristupanje Evropskoj uniji.

"Srbija do sada nije dobila status kandidata samo zbog Mladića i Hadžića. Da su u Hagu, država bi sad imala pristup fondovima EU, čija se visina meri milijardama evra, što diže standard Srbije kao buduće članice na visinu standarda ostalih zemalja EU. Time bi Srbija imala neuporedivo pogodniji ambijent za strana ulaganja, bila bi otvorena nova radna mesta, koja donose novac od poreza budžetu... ", priča Vekarić.

On navodi da "mi ne dobijamo kandidaturu i nemamo pristup EU fondovima zbog Mladića. I dok imamo tu blokadu bazirani smo na MMF i razne manje povoljne kreditne aranžmane, inflacija premašuje očekivani rast, dinar svaki dan rekordno slabi, izvoz stagnira, troškovi su u poslednjih pet godina duplo porasli, a raste nezaposlenost..." .

"Privatizacija preduzeća i dolazak stranih investitora se odlaže jer investitori prilikom odlučivanja da li će ući na neko tržište najpre gledaju dokle se stiglo u procesu priključivanja EU i kakav je rejting zemlje u međunarodnim institucijama. Na osnovu svih tih parametara došlo se do računice da nas Mladić godišnje košta više od milijardu evra", nastavlja Vekarić.


Vekarić smatra da lociranje, hapšenje i transfer haških optuženika ima i moralni aspekt i predstavlja odnos građana prema nedužnim žrtvama.

"Istraživanja pokazuju da je 51 odsto naših građana protiv hapšenja Mladića, ali je 67 odsto njih za ulazak u EU. Ali, krivci moraju dobiti ime ne samo iz ekonomsko-političkih, nego i iz moralnih razloga. Teret ratnih zločina, najmasovnijih u Evropi posle Drugog svetskog rata, ne sme da padne na čitav narod. Nije moralno da se Mladić i Hadžić kriju, dok su svi njihovi generali i saborci u Hagu", zaključuje Vekarić.

Inače, analitičari su još 2006. upozoravali da neizručenje haških optuženika vodi ka „izolaciji Srbije od evropskih tokova", što će negativno uticati na standard stanovništva zbog smanjenog obima donacija, rasta kamata, povećanja inflacije, rasta nezaposlenosti jer u državi visokog političkog rizika opada dinamika privatizacije i priliv stranih investicija.

B92