<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Ekolozi o TE Stanari: Uticaj na zdravlje ljudi i kvalitet vazduha

Povećan je rizik od raka, moždanog udara, bolesti disajnih puteva poput astme, a možemo govoriti i o štetnom djelovanju na razvoj pluća kod djece.

22. maj 2013, 12:00

Proteklog vikenda, svečanim polaganjem kamena temeljca u Stanarima kod Doboja, zvanično je otpočela izgradnja Termoelektrane Stanari, investicije ukupne vrijednosti 400 miliona evra. Pozitivna posljedica ovog projekta je zapošljavanje velikog broja radnika, ali o negativnim posljedicama zagađenja vazduha i uticaja na ljudsko zdravlje u javnosti je manje bilo riječi.

Investitor, EFT Grupa, u sumarnom iznosu u projekat ulaže oko  600 miliona evra, a pored osnovne investicije u TE Stanare, previđeno je i ulaganje 150 miliona evra u modernizaciju rudnika Stanari.

RADOVI ĆE TRAJATI TRI GODINE

Prema trenutnoj dinamici, najavljeno je da će radovi na izgradnji ove termoelektrane, čiji će proizvodni kapaciteti iznositi 300 megavata, trajati naredne tri godine.

Milorad Dodik, Predsjednik RS, u obraćanju na svečanosti, rekao je da je ovo “lijep i srećan dan, dugo čekan i dočekan”, a izgradnja TE u Stanarima prvi je projekat ovih razmjera u posljednje tri decenije.

Dodik je tom prilikom izrazio zahvalnost EFT grupi što nije odustala od projekta u Stanarima, čak i u teškim vremenima, te istakao da je uvijek vjerovao u uspjeh ovog projekta, koji dokazuje da Republika Srpska pokazuje sposobnost da i u ovom teškim vremenima prihvati izazov.

Predsjednik Republike Srpske u izjavi novinarima naglasio je da ulaganja u ovom dijelu Republike Srpske iznose oko milijardu evra, ako se uzme u obzir izgradnja dionice autoputa Doboj - Prnjavor i izgradnja TE u Stanarima.

“Posebno sam ponosan kada jedna velika Kina i Republika Srpska sarađuju”, rekao je Dodik.

TE “Stanari” prvi je energetski objekat ove vrste koji se gradi na području bivše Jugoslavije, a EFT grupa uložiće 600 miliona evra. Prema procjenama, na izgradnji će raditi nekoliko hiljada ljudi, dok će po završetku TE u njoj i Rudniku stalno zaposlenje imati 900 radnika. Snaga TE u Stanarima biće kapaciteta 300 megavata.

Vuk Hamović, predsjednik EFT Grupacije, izjavio da je EFT Grupacija u rudnik Stanari već uložila 70 miliona evra, a da je prošle godine sa Kineskom razvojnom bankom i drugim komercijalnim bankama iz Evrope zatvorena finansijska konstrukcija za izgradnju termoelektrane.

EKOLOZI UPOZORAVAJU I NA NEGATIVE POSLJEDICE PROJEKTA

Zvaničnici RS i investitori govore o pozitivnim posljedicama ovog projekta, no ekolozi upozoravanju i na ekološke posljedice o kojima se u javnosti nije mogla čuti ni riječ.

Centar za životnu sredinu iz Banjaluke
upozorio je javnost i nadležne institucije na veoma vjerovatno kršenje domaćih zakona i EU direktiva o zaštiti životne sredine, na upitnu ekonomsku opravdanost ugovora sa firmom EFT, ali i na neodržive energetske politike Vlade Republike Srpske.

“Imajući u vidu učestale izjave predstavnika EFT i Vlade RS da TE Stanari ispunjava visoke standarde EU u oblasti životne sredine, Centar za životnu sredinu je u kontaktu sa evropskim udruženjima za pravo u oblasti životne sredine dobio informaciju da je u postupku izdavanja ekološke dozvole veoma vjerovatno došlo do kršenja EU direktive o procjeni uticaja na životnu sredinu i EU direktive o velikim postrojenjima za sagorjevanje”, istakli su iz Centra za životnu sredinu.

Iz Centra ističu da je veoma sporno što je EFT nakon izrade studije uticaja na životnu sredinu i izdavanja ekološke dozvole promijenio plan za TE Stanari, kojim je umjesto francuske tehnologije od 43% efikasnosti izabrana kineska tehnologija od samo 38,5% efikasnosti iskorištenosti energije uglja, a takva tehnologija ne ispunjava zahtjeve EU IPPC direktive.

Miodrag Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, rekao je da će stavljanje u pogon TE Stanari za posljedicu imati pogoršanje kvaliteta vazduha.

“Najznačajnije zagađujuće materije su oksidi azota, sumpora i ugljenika te lebdeće čestice. Ove materije dovode do, ili povećavaju opasnost nastanka, oštećenja očiju, kože i disajnih puteva, štetne učinke na bubrege, pluća, kardiovaskularni i nervni sistem. Tu je takođe povećan rizik od raka, moždanog udara, bolesti disajnih puteva poput astme, te štetno djelovanje na razvoj pluća kod djece. Zbog teških metala poput olova i žive, koji se mogu nalaziti u isparenjima, posebno su izložene trudnice, nerođena djeca i bebe”, objasnio je Dakić.

Objasnio je da nedavno objavljena studija međunarodne organizacije HEAL govori o desetinama hiljada prevremenih smrti u Evropi, a uzrok tome su termoelektrane.

“Prevedeno u naše okvire, to znači da bi TE Stanari mogla prouzrokovati nekoliko stotina prevremenih smrti u zoni zagađenja. Takođe, pogoršan kvalitet vazduha utiče i na zagađivanje tla, što znači i da će hrana koja bude proizvedena na tom području biti lošijeg kvaliteta. Generalno govoreći, zbog zagađenja zraka, cijena struje je daleko veća od one koju mi vidimo na računima”, ističe naš sagovornik.

Dodaje i da vlasti u RS uopšte nisu zainteresovane za poštivanje obaveza koje je preuzela BiH, bez obzira da li su predstavnici RS glasali za te odluke.

BEZGLAVO KORISTIMO NEOBNOVLJIVE RESURSE

“Štaviše, čini se da namjerno ne žele poštivati te obaveze kako bi pokazali da BiH nije funkcionalna država. Ovo se odnosi i na obeveze BiH prema UN konvenciji o klimatskim promjenama, a možemo očekivati da će u budućnosti BiH morati plaćati kazne zbog prekomjerne emisije gasova staklene bašte, dok će od profita od prodaje električne energije najveće koristi imati privatna firma EFT”, kaže Dakić i dodaje da se uglavnom životna sredina posmatra kao “resurs” koji  se može nekome prodati, pri tome ne vodeći računa o dugoročnim posljedicama degradacije životne sredine na stanovništvo, floru i faunu.

“Bezglavo trošimo neobnovljive resurse, a obnovljive resurse trošimo brže nego što se prirodno obnavljaju. Novac ne bi smio biti presudan faktor pri donošenju odluka koje mogu imati dugoročne posljedice po životnu sredinu, jer cijena ugrožene životne sredine po zdravlje i kvalitet života je mnogostruko veća. Naše vlasti rade sve suprotno onome što bi se trebalo raditi da izbjegnemo najgori scenario”, zaključuje Dakić.

Pozitivne posljedice stavljanja u pogon TE Stanari jesu zapošljavanje velikog broja radnika u ovim teškim vremenima, ali o negativnim ekološkim posljedicama trebalo bi se voditi više računa.