<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Angela Merkel - Treći mandat!

BERLIN

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja će sudeći po preliminarnim rezultatima parlamentarnih izbora najvjerovatnije ostati na toj funkciji i naredne četiri godine, rođena je 1954. godine u Hamburgu, a odrasla je u nekadašnjoj Demokratskoj Republici Njemačkoj.

23. septembar 2013, 12:00

Ćerka evangelističkog sveštenika dugo je bila smatrana "političkom kćerkom" bivšeg kancelara Helmuta Kola od koga se kasnije u jednoj aferi njihovih demohrišćana hladnokrvno distancirala.

Doktor fizike, udata u drugom braku za profesora kvantne hemije Joahima Zauera, uspješno vlada Njemačkom, ali, kako mnogi tvrde i Evropskom unijom, već dva mandata i to uglavnom tehnokratski i bez emocija.

Analitičari ocjenjuju da je dio tajne njenog uspjeha, zapravo, u radoznalosti ljudi.

Priča o životu Merkelove se "servira u malim zalogajima", govorilo se u "vrućoj fazi" izborne kampanje u kojoj su ona i njen "izazivač" Per Štajnbrik, konzervativac među socijaldemokratama, "ukrštali koplja" o pitanjima nezaposlenosti, pomoći Grčkoj, američkoj špijunskoj aferi, Siriji, porezima i zapošljavanju, izbjegavajući pritom, i jedno i drugo, temu proširenja EU, koja je nepopularna među Nijemcima.

Merkelova važi za osobu koja svoj privatni život dobro čuva, ali je u ovoj izbornoj kampanji, kažu analitičari, izgledalo, kao da je željela da kaže "ja sam normalan čovjek, ja sam jedna od vas" i da se predstavi ne samo kao političar i fizičar, već, takođe, i kao supruga, pomalo baka i domaćica.

Ona je tako otkrila djelić onoga što su mnogi željeli da znaju o njoj, govoreći doduše štedljivo, o svom stilu vladanja, kuvanju, mužu, ćutnji pred donošenje odluka, ali i o muškarcima.

"Moj muž se rijetko žali... Jedino na kolačima je za njega uvijek malo preliva... On je, jednostavno, sin poslastičara", pričala je Merkelova biračima o svom mužu, Zaueru, čiji sinovi iz prvog braka imaju svoju djecu, sa kojima Merkelova zna da provodi odmore.

Kritičari kažu da Merkelova tim anegdotama o sebi "kupuje vrijeme" kako bi odstupila od žestokih tema, poput krize evra, ili izvoza njemačkog naoružanja, ili pitanja nezaposlenih i da tako, umjesto hladne političarke koja raspolaže polugama moći, ostavi utisak nekoga ko je blizak biračima.

Nijemci je tako često zovu "mamom" (Mutti) zbog, kako navodi BBC, slike u javnosti o Merkelovoj, prema kojoj se ona smatra majkom nacije.

Britanski javni servis podsjeća da je magazin "Forbs" Merkelovu proglasio drugom najmoćnijom osobom na svijetu, što prije nje nikada nije pošlo za rukom nijednoj drugoj ženi.

Tokom ranijih godina njene političke karijere pojedini kritičari su joj zamjerali da je dosadna, da je provincijalka i da je čak aljkava, a ona je, kako ocjenjuje BBC, tu sliku pokušala da promijeni svijetlim odjevnim kombinacijama sa živim bojama i novom frizurom.

Poslije rođenja u Hamburgu, Angela Merkel je imala svega nekoliko mjeseci kada je njen otac, luteranski sveštenik, premešten na službu u mali grad u Istočnoj Njemačkoj.

Odrastala je u ruralnoj oblasti u blizini Istočnog Berlina, a još u ranoj mladosti pokazivala je talenat za matematiku, nauku i jezike.

Odbranila je doktorat iz fizike, ali je kasnije radila kao hemičar na naučnoj akademiji u Istočnom Berlinu.

Do svoje 36. godine nije imala nikakve veze sa politikom, ali je 1989. godine učestvovala u demokratskom prevratu, rušenju Berlinskog zida i ujedinjenju Njemačke.

Poslije pada Berlinskog zida i prvih demokratskih izbora Merkelova postaje portparol vlade.

Pridružila se Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) dva mjeseca prije ujedinjenja Njemačke, a tri mjeseca kasnije postala je ministarka omladine u Vladi kancelara Helmuta Kola.

Demohrišćanima kancelarke Angele Merkel nedostaju dva glasa u Bundestagu za apsolutnu većinu, pokazuju prvi rezultati današnjih izbora, na kojima je njen politički blok osvojio najmanje 42,5 odsto glasova i 298 poslaničkih mjesta.

Ovo nisu konačni i zvanični rezultati glasanja i pri tome nisu uzeti u obzir ni takozvani prelazni mandati.

Istorija pokazuje da su demohrišćani imali apsolutnu većinu 1957. godine u vrijeme prvog poslijeratnog kancelara Konrada Adenauera.