<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Deficit u razmeni sa Ceftom

<p>Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, zemlja je od 1. decembra 2006. godine do kraja novembra prošle godine u zemlje članice CEFTA, odnosno u Hrvatsku, Srbiju uključujući i Kosovo, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Moldaviju izvezla robe u vrednosti od 4,77 milijardi maraka, a uvezla 9,6 milijardi, prenosi sajt biznis.ba.</p> <p> </p>

14. januar 2010, 12:00

Suficit je BiH ostvarila sa Crnom Gorom u vrednosti od 375 miliona maraka, sa Albanijom od 23,7 miliona i sa Moldavijom od 1,2 miliona.


Deficit je ostvaren u razmeni sa Hrvatskom u visini od 3,5 milijardi maraka (1,75 milijardi evra), Srbijom 1,7 milijardi (850 miliona evra) i sa Makedonijom u iznosu od 142 miliona maraka (71 milion evra).


Najveći deficit BiH ima sa Hrvatskom, koji iznosi ukupno gotovo dve trećine deficita, dok na Srbiju otpada jedna trećina.


Igor Gavran iz Sektora za makroenergetski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH navodi da podaci pokazuju da je u 2009. godini, prvenstveno zahvaljujući recesiji, poboljšana struktura u razmeni sa članicama CEFTA.


"Izvoz je smanjen za oko 17 odsto, ali uvoz za skoro 30 odsto, što je rezultiralo značajnim smanjenjem deficita i povećanjem pokrivenosti uvoza izvozom na oko 54 odsto", navodi Gavran.


Ognjen Begović, portparol Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da je recesija imala pozitivne efekte na BiH jer je BiH zabležila rast izvoza od 10 odsto, dok je uvoz rastao za samo 0,7 odsto, dok su sve zemlje u regionu zabeležile pad izvoza.


"CEFTA tržište se još jednom pokazalo posebno važnim za BiH jer je to jedini region s kojim situacija u krizi nije bila toliko negativna kao u trgovinskim odnosima s drugima", smatra Begović.


Vladimir Usorac, predsednik Udrženja poljoprivrednika RS, kaže da podaci o poboljšanju izvoza u odnosu na uvoz ne predstavljaju realnost jer, navodi, povećanje izvoza od 10 odsto je u apsolutnom iznosu mnogo manje od povećanja uvoza za jedan odsto.

Tekst preuzet sa www.biznisnovine.com