Sarajevo će u ova tri dana ugostiti neke od najzanimljivijih lokalnih, regionalnih i međunarodnih autora i aktivista te će posjetiocima Otvorenog univerziteta omogućiti da razgovaraju sa gostima. Gosti Otvorenog univerziteta su: Gil Anidjar, Boris Buden, Mitja Velikonja, Asim Mujkić, Jasmina Husanović, Zilka Spahić-Šiljak, Srećko Horvat, Brano Jakubović, Zlatan Delić, Selma Spahić, Emir Imamović, Srđan Puhalo, Ivan Ergić, Dino Abazović, Igor Štiks i Nidžara Ahmetašević.
Program će imati tri glavne forme: radionice za mlade poslijepodne, panel diksusije s moderatorom i tri ili četiri učesnika-panelista, te večernji dijalog, odnosno razgovor ”jedan na jedan”. Svi programi uključuju dugi razgovor s publikom, a organizatori ističu da se na Otvoreni univerzitet ne ide samo da se sluša već i da se participira.
“Tokom tri dana koliko će trajati OU, mi ćemo ‘zauzeti’ prostorije Sarajevskog ratnog teatra i proglasiti ga otvorenim univerzitetom u koji mogu doći svi koji žele čuti nešto novo, razgovarati sa učesnicima, postavljati pitanja”, ističu organizatori.
Otvoreni univerzitet je ideja koju su razvili Igor Štiks, Dino Abazović i Nidžara Ahmetašević, a da bi je realizovali pomogli su im prijatelji iz Inicijative mladih za ljudska prava i Centra za ljudska prava te niz drugih kolega koji su prepoznali važnost inicijative.
Igor Štiks, pisac i jedan od inicijatora Otvorenog univerziteta rekao je da su sami govornici iskazali veliku volju da se uključe u rad Otvorenog univerziteta i da mu pridonesu na bilo koji način, pa makar i vlastitim sredstvima.
“Taj entuzijazam nas je uvjerio da su ovakve manifestacije nužno potrebne i da naše sredine nisu tako pasivne kako ih se često predstavlja. Naša osnovna ideja je bila da Sarajevu i Bosni i Hercegovini nedostaju manifestacije okrenute široj publici koje bi se bavile najrelevatnijim društvenim, političkim i ekonomskim temama savremenog svijeta i koje bi propitivale uticaj globalnih tokova na situaciju u regiji i samoj zemlji”, rekao je Štiks za BUKU.
Istakao je da zatvorenost u postdejtonsku debatu, nedostatak novih argumenata, većinski neaktivna intelektualna i akademska javnost te ograničenost obrazovnih programa samo ističu važnost pronalaženja novih formi javnog dijaloga i angažiranog obrazovanja.
“’Otvoreni univerzitet’ je mjesto na kojem će se okupiti domaći, regionalni i svjetski stručnjaci, mislioci i autori, univerzitetski profesori, književnici, novinari, aktivisti i studenti s ciljem razvoja javne debate i polemike o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima te, generalno, kako univerzitetskog tako i sveopćeg obrazovanja otvorenog svima, bez obzira na dob ili platežnu (ne)moć”, rekao je Štiks.
BIH POTPUNO IZOLOVANA IZ DEBATE
Nidžara Ahmetašević, novinarka i takođe inicijatorka Otvorenog Univerziteta rekla je da je ideja o organizaciji ovog događa nastala iz kombinacije frustracije i nade.
“Izvore frustracije je stalni osjećaj da se vrtimo u krugu kao i unutar debate čije su nam parametri nametnuti od strane političke elite i vodećih medija. Frustracija dolazi i iz spoznaje da smo u BiH gotovo potpuno izolirani od debata koje se vode danas u Evropi i svijetu. Cijeli svijet se pita kakvo društvo želimo izgraditi, kakvu ekonomiju želimo, kako se boriti s ogromnim razlikama između bogatih i siromašnih, kako se suočiti s narastajućim rasizmom i fašizmom i, konačno, kako svijet spasiti od ekoloških katastrofa”, rekla je Ahmetašević za BUKU i dodala da je vrijeme da se o tome počne ozbiljno razgovarati i u BiH.
“Nada je probuđena i valom protesta koji su poput cunamija zapljusnuli namjerno umrtvljeno i namjerno razdijeljeno bosanskohercegovačko društvo od strane politčke ‘elite’. Protesti su ih djelimično ogolili, ali nije dovoljno reći samo da je car nag. Potrebno je krenuti korak dalje”, objasnila je ona.
Ahmetašević ističe da je namjera da se u prvoj ediciji Otvorenog univerziteta otvore teme rijetko prisutne u našem društvu, uključujući odnos centra i periferije u Evropskoj uniji i njenom susjedstvu, feminizam i pitanje emancipacije, globalne proteste i njhov uticaj na naše društvo, odnos religije i demokratije kao i posljedice društvene, političke i ekonomske ”tranzicije”. Na radionicama za studente i srednjoškolce predavači “Otvorenog univerziteta” će govoriti o toleranciji, aktivizmu, evropskim integracijama i suočavanju sa prošlošću.
Na pitanje koliko je javni govor važan za bh građanstvo Dino Abazović, sociolog religije, ističe da je cilj svakog režima, bio ”demokratski” ili autoritaran, da javni prostor ponudi poslušnicima i svima onima koji ga, svjesno ili nesvjesno, reproduciraju, a da iz tog prostora isključi one koji taj režim, to društvo, tu ekonomiju dovode u pitanje.
“Cilj Otvorenog univerziteta je da postavi veliki znak pitanja na sve što nam se nameće kao nužno i ‘bez alternative’. Nadamo se da je ovo samo prvi u nizu OU koje ćemo organizovati. Želja nam je da tokom cijele godine organizujemo predavanja koja će biti otvorenog tipa, i koja će biti ustvari poziv na dijalog i sučeljavanja, kojeg je tako malo kod nas. Jednom godišnje želimo napraviti veliki Univerzitet, na kojem ćemo, kao i ovog decembra, okupiti više govornika i nadamo se, što veću publiku”, kaže za BUKU Abazović.
Više informacija možete naći na fejsbuk stranici Otvorenog univerziteta
