Šta ćete, Haićana ima puno, a jedan je Džoni Dep.
U drugim dnevnim novinama Džoni je dobio tek dio naslovnice i to u donjem desnom uglu. No, kad prelistate novine shvatićete da je greška ispravljena detaljnom reportažom iz Kustendorfa. Dep je pogledajući iz helikoptera zaključio da je Srbija lijepa zemlja, da ljudima u očima iskri ponos, mada je to možda i od hladnoće dok su ga, ti isti ljudi, cijeli dan čekali da iziđe iz kuće, da bi im se ovaj poklonio rekavši jedno jednostavno, ali puno značenja: „Hvala“.
O Džoni Depu znamo svakako više nego o nekom tamo Haitiju. Znamo njegovo porijeklo, da ima indijanske krvi, s kim je ljubovao, gdje živi i koliko je puta mijenjao boju kose. O Haitiju tek toliko da se tamo, za razliku od susjedne Dominikanske Republike, ne treba ići na godišnji odmor.
Malo ko zna da je Haiti postao prva nezavisna „crna“ republika u istoriji, još 1804. godine, nakon što su najurili Francuze tj. Napoleonovu vojsku, ali i platiti skupu cijenu za svoju slobodu i to u pravom smislu te riječi, jer su bivšim kolonijalistima dali velike novce na ime obeštećenja.
Ekonomski pritisci Francuske i duga okupacija od strane Sjedinjenih Američkih Država početkom XX vijeka, načinila je Haiti jednom od najsiromašnijih zemalja svijeta. Tome je pomoglo i loše vođenje zemlje u posljednjih pedeset godina - nacionalizacija zemljišta, nepostojanje zemljišnjih knjiga, preseljenje ljudi u gradove, ali i masovna sječa šuma koja samo pogoršala posljedice razornih ciklona.
Za razliku od Haitija, Dominikanska Republika sa kojom graniče, ima izgrađen zakonodavni sistem, vojsku, policiju i administraciju koja funkcioniše bez prekida, još od samog sticanja nezavisnoti. I naravno, živi od turizma.
Haitiju je finansijska i svaka druga međunarodna pomoć trebala i prije ovog zemljotresa, ali tek sad, kada je, u zemljotresu, prema posljednjim podacima Međunarodnog Crvenog krsta, poginulo oko 50 000 osoba, deblokiraju se posebna finansijska sredstva. Obama je obećao i ljude i sredstva, a međunarodna zajednica na milione dolara pomoći. U Francuskoj su se angažovali i pjevači, snimiće muzičku numeru koja će se od ponedjeljka redovno vrtiti na televizijiskim stanicama i tako napominjati Francuze da daju svoj novčani prilog.
A Kuba, koja još od 1961. godine nema diplomatske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, otvorila je svoj vazdušni prostor za američke avione sa humanitarnom pomoći, kako bi ovi brže stizali do unesrećenih.
I naravno, Anđelina i Bred obećali milion dolara pomoći. Koliko će dati Džoni Dep, ne zna se. On je otvorio filmski festival, večerao jagnjetinu, dok su mu trubači svirali na uvce. Tako su nas, bar, detaljno obavjestili u svim mogućim dnevnim novinama.
Ah, Džoni, Džoni.
