<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Kupovina lijekova bez kontrole

<p>Od lijekova koji se dobijaju isključivo na recept i uz preporuku ljekara, pacijenti u Srpskoj samoinicijativno najčešće kupuju antibiotike, te lijekove za smirenje i cirkulaciju.</p>

19. januar 2010, 12:00

Ovo je "Glasu Srpske" rekla načelnica Službe ambulanti porodične medicine u Domu zdravlja u Banjoj Luci dr Kosana Stanetić.

- Često se dešava da porodični ljekar, tokom pregleda od pacijenta sazna da je koristio neki lijek bez preporuke doktora. Pacijenti nam to saopšte tek poslije korišćenja lijeka koji su sami sebi "propisali", jer su očekivani rezultati izostali - kazala je dr Stanetić.

Ona ističe da pacijenti još uvijek na svoju ruku uzimaju antibiotike širokog spektra, kao što je amoksicilin i doksicilin ili antibiotici koji se ne nalaze na pozitivnoj listi Fonda zdravstvenog osiguranja RS.

Uzimanje lijekova, ali i pomoćnih ljekovitih sredstava bez preporuke ljekara, kaže dr Stanetić, može biti opasno po zdravlje pacijenta.

- Korišćenje antibiotika bez pregleda i preporuke povećava mogućnost stvaranja rezidentnih slojeva bakterija, dok prekomjerna upotreba lijekova za smirenje može dovesti do fizičke i psihičke zavisnosti. Pomoćna ljekovita sredstva najčešće koriste hronični bolesnici, koji već uzimaju lijekove po preporuci ljekara. Istovremeno uzimanje većeg broj lijekova može dovesti do interakcija i neželjenih efekata, što vodi opasnim zdravstvenim problemima - naglasila je dr Stanetić.

Sa druge strane, apotekari ističu da pacijentima ne izdaju lijekove koji idu na recept, ako ga oni nemaju.

- Svakodnevno pacijenti dolaze i traže da kupe neki lijek koji ide na recept. Najčešće je to amoksicilin, pentraksil, palitreks, dok hronični bolesnici da ne bi zakazivali pregled kod porodičnog ljekara i čekali na recept, dolaze i traže terapiju koja im je ranije preporučivana - kažu u apoteci "Blagoleks" u Bijeljini.

Šef apoteke "Prvi maj" u Banjoj Luci Sanja Bućan ističe da je veliki dio stanovnika shvatio da lijek koji se izdaje na recept ne može dobiti "tek tako".

- Ranije je to bila češća pojava i najčešće su pacijenti tražili antibiotike i lijekove protiv visokog pritiska. Međutim, apotekar smije samo prodati lijekove koji idu bez recepta, a to su lijekovi na bazi paracetamola, aspirina, vitaminski i biljni preparati, lijekovi protiv bolova, gripe i prehlade - kazala je Bućan.

Glavni republički zdravstveno-sanitarni inspektor Desimir Miljić rekao je da se lijekovi sa režimom izdavanja na recept izdaju i bez njega, ali da je to daleko manje izražena pojava nego u ranijem periodu, premda nije potpuno iskorijenjena. On je istakao da su u ovoj godini za takav prekršaj kažnjena po jedna apoteka u Doboju, Petrovu, Rogatici i Istočnom Sarajevu.
Kazne

Miljić je istakao da se kazne za izdavanje lijeka bez recepta koji je na režimu izdavanja na recept, za pravno lice kreću od 3.000 do 15.000 maraka, za odgovorno lice u pravnom licu 1.000 do 3.000, a za farmaceuta koji izda lijek 500 maraka.

- Farmaceuti u apotekama kao razlog izdavanja lijekova bez recepta navode da ljekari i stomatolozi pacijentu ne propišu lijek, a savjetuju ga da lijek nabavi u apoteci, te zbog izlaska u susret pacijentu čine prekršaj koji je po zakonu kažnjiv - dodao je Miljić.

Preuzeto sa: Glas Srpske