<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Konačno pomilovan otac kompjuterskih tehnologija

Britanija je danas posthumno pomilovala Alana Turinga, upamćenog po provaljivanju šifrovanog sistema nacista u Drugom svjetskom ratu, pošto je 1952. osuđen zbog homoseksualizma, što je u to vrijeme bio krivični prestup.

24. decembar 2013, 12:00

Čuveni britanski matematičar i kriptograf Alan Turing (1912-1954), koga mnogi smatraju ocem modernih računarskih nauka, razbio je nacističku šifru "Enigma" i tako pomogao da Saveznici pobijede u Drugom svjetskom ratu. 

Istoričari smatraju da je razbijanjem "Enigme" bukvalno skratio Drugi svjetski rat za dvije godine, a njegov briljantni matematički um je ostavio i veliko naslijeđe koje je poslužilo da informatičke tehnologije dostignu današnji nivo.

Međutim, Turingov život obilježila je presuda iz 1952. godine. Poslije rata, umjesto slave, doživio je suđenje zbog homoseksualnog ponašanja, a zatim je kao čovjek sa dosijeom "zbog bezbijednosti" morao da prekine rad na razbijanju šifri. 

Osuđen je za "teško nedolično ponašanje", nakon što je priznao da je imao odnos sa muškarcem, a kazna je bila eksperimentalna hemijska kastracija. Turing je dvije godine kasnije izvršio samoubistvo tako što je popio cijanid. 

Britanski ministar pravde Kris Grejling je saopštio da je Kraljica Elizabeta II posthumno pomilovala Turinga za kaznu koja bi, kako je naveo, “danas smatrana nepravednom i diskriminatornom”. 

Tjuring je tako postao tek četvrti čovjek od 1945. godine, koji je dobio kraljevsko pomilovanje, a iz britanskog ministarstva pravde kažu da je on to svakako zaslužio. 

"Tjuring zaslužuje da bude zapamćen po svom fantastičnom doprinosu tokom rata, a ne po suđenju. Njegov život je kasnije bio pod sijenkom presude zbog homoseksualnog ponašanja, presude koja bi danas bila nepravedna, diskriminatorska i koja je sada poništena. Pomilovanje od kraljice je pravo priznanje za ovako izuzetnog čovjeka", saopšteno je. 

Britanski premijer Dejvid Kameron ocijenio je da Turingov rad spasio “nebrojene živote upadom u kodirani sistem Enigme tokom Drugog svjetskog rata”. 

“On je, takođe, ostavio izvanredno nacionalno naslijeđe kroz svoja naučna dostignuća zbog čega se i smatra ocem modernog računarstva”, naveo je Kameron. 

Turingovi napori da razbije šifrovani sistem zapravo nisu bili poznati javnosti sve do 1974. jer njegov cjelokupan rad sve do tada držan u tajnosti. Njegovi prvi radovi datiraju još iz 1936. kad je objavio članak o “univerzalnoj mašini Turing”. 

Ljudima je tada govorio da mu je cilj da “napravi mozak”. Njegova prvobitna ideja bila je da u jednu mašinu pohrani programe u vidu podataka koji će joj omogućiti da obavlja veliki broj operacija, što je osnova funkcionisanja današnjih kompjutera. 

Odluka o poshumnom pomilovanju je pobjeda za sve one koji su godinama unazad pokušavali da sklone ljagu sa Turingovog imena, uključujući i vodećeg britanskog naučnika Stivena Hokinga. 

Naučnici iz cijelog svijeta, predvođeni Hokingom uz podršku tadašnjeg britanskog premijera Gordona Brauna su prije nekoliko godina pokrenuli inicijativu da se Tjuring postuhmno pomiluje, ali je tada ministar pravde odbio prijedlog uz argument da je Turing osuđen po tada važećim zakonima. 

Ipak, kraljica je sada odlučila da pomiluje Turinga, iako se u Britaniji kraljevsko pomilovanje izriče samo kada je osoba nevina i onda kad to traži neko ko ima veliki interes, poput članova porodice. Ono što ovaj postupak kraljice čini posebno neuobičajnim je to što u Turingovom slučaju nijedan od ova uslova nisu ispunjena. 

Inače, Tjuringovo ime se spominje u mnogim djelima naučne fantastike, a zasluge za to pripadaju i najpoznatijem testu za distinkciju samosvjesnog računara i čoveka, takozvanom Tjuringovom testu iz 1950. godine. U pitanju je svojevrsna igra imitacija sastavljena od niza pitanja koja se simultano postavljaju čovjeku i kompjuteru. 

Tjuringova policija i zakoni postoje u kapitalnoj sajberpank trilogiji Vilijama Gibsona (Neuromanser, Grof Nula, Monalizin natpogon), a njegov test je poslužio kao inspiracija Filipu K. Diku za Vojt-Kampf mašinu iz kultnog djela "Sanjaju li androidi električne ovce" i filmske adaptacije Ridlija Skota "Blade runner".