<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Građani BiH traže pravo na odgovarajući životni standard: Pitaju se kako preživjeti?

OMBUDSMEN UPOZORAVA

Građani traže pravo na odgovarajući životni standard, što podrazumijeva odgovarajuću ishranu, odijevanje, stanovanje kao i poboljšanje životnih uslova...

08. februar 2014, 12:00

U 2013. godini Instituciji ombudsmena BiH podneseno je 698 žalbi koje se odnose na oblast ekonomsko-socijalnih prava, u okviru čega je došlo do porasta žalbi na osnovu povrede prava na socijalnu zaštitu, kojih je u odnosu na prethodnu godinu bilo za 17 više

Iz ove Institucije saopšteno je da statistički pokazatelji ne daju cjelovitu sliku vrlo teškog socijalnog stanja građana kao što to ilustruju svakodnevni kontakti ombudsmena i građana, koji se obraćaju ovoj instituciji jer nemaju nikakvih primanja i sa pitanjem „kako preživjeti“.

Građani traže pravo na odgovarajući životni standard, što podrazumijeva odgovarajuću ishranu, odijevanje, stanovanje kao i poboljšanje životnih uslova što garantuju osnovni međunarodni dokumenti kojima su regulirana socio-ekonomska prava.

Sadržaj žalbi građana pokazuje da su visine naknada za socijalnu pomoć simbolične i ne mogu osigurati najpotrebnije prehrambene artikle, niti podmiriti osnovne životne potrebe.

Analizom jednog broja žalbi iz oblasti socijalne zaštite ombudsmeni su došli do zaključka da je najveći broj izjavljen iz razloga što nadležne opštinske službe nisu udovoljile zahtjevima stranaka za pružanje jednokratne ili stalne novčane pomoći.

S jedne strane, to je pokazatelj da se znatan broj građana nalazi u stanju socijalne potrebe, a sa druge strane da su odredbe pozitivnih zakonskih propisa, kojima je regulirana ova oblast takve da centri za socijalni rad nisu u mogućnosti donijeti pozitivne odluke u korist podnositelja zahtjeva, iako su ubijeđeni u postojanje socijalne potrebe.

Teško materijalno i socijalno stanje ne prate djelotvorne mjere mjerodavnih tijela vlasti na svim nivoima.

Napominju da visoke takse i razni drugi troškovi nisu primjereni materijalnom stanju i platnoj sposobnosti građana, zbog čega nisu u mogućnosti tražiti zaštitu pred sudovima ili organima uprave.

Samohrani roditelji iz Banjaluke nalaze se u nezavidnoj poziciji, a o tome smo ranije na portalu BUKA detaljnije pisali. Dijana Miljatović, predsjednica Udruženja samohranih roditelja iz Banjaluke rekla je da ekonomska kriza nije zaobišla skoro nikoga, a uobičajene probleme samohranih roditelja i jednoroditeljskih porodica je samo povećala.

“Pošto je procenat nezaposlenih među samohranim roditeljima i članovima jednoroditeljskih porodica alarmantno visok, a ekonomska kriza je dovela do toga da ima sve manje prilika za stalne, povremene i honorarne poslove za sve, taj je problem još izraženiji kod naših članova, jer su generalno nepoželjna radna snaga, zbog straha poslodavaca da će često biti odsutni kada su djeca bolesna, kao i da neće biti 100% skoncentrisani na poslu, zbog duplog stresa sa kojim se moraju svakodnevno nositi. Režije i svakodnevne troškove plaćaju jedva ili nikako. Rijetki su oni kojima ovo nije problem, a većina ima razne reprograme dugova ili su na sudovima zbog nepravovremenog plaćanja računa”, rekla je Miljatovićeva za BUKU.

Miljatovićeva ističe da se članovi Udruženja snalaze na razne načine. Neki rade više poslova, neki preko sudova pokušavaju ostvariti prava svoje djece na alimentaciju, nekima pomaže porodica, a kada ostanu bez svih opcija, obrate se Udruženju, koje onda njihov apel stavlja na stranice profila i grupe Udruženja na Facebook-u, u nadi da će se neko odazvati.

700.000 građana živi na granici siromaštva

Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata RS rekao je ranije za BUKU da se nalazimo u alarmantnoj situaciji koja je već odavno prisutna.

“Međutim, očito je kod nas da se ide iz krajnosti u krajnost, odnosno jedan dio građana se sve više bogati, a drugi, sve veći broj građana postaju sve siromašniji. Došlo je vrijeme da se u tom odnosu naprave neke korekcije, jer građani ne mogu izdržati visoke cijene životnih troškova sa malim platama koje primaju”, rekao je Belenzada za BUKU.

Podsjetimo da je prosječna mjesečna neto plata u BiH za novembar prošle godine bila 828 KM i nominalno je niža za 0,4 odsto u odnosu na isti mjesec 2012. godine, a za 0,3 odsto niža u odnosu na decembar 2012. godine.

Najniža prosječna neto plata od 533 KM bila je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, 537 KM iznosila je u građevinarstvu, dok je prosječna neto plata u administrativnoj i pomoćnoj uslužnoj djelatnosti iznosila 568 KM, saopšteno je iz Agencije za statistiku BiH.

Na dan 31.12.2013. u Bosni i Hercegovini je bilo 553.481 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je veći za 2.007 osobe ili 0,36 posto.

Nezaposlenost se povećala u Federaciji BiH za 1.717 osoba (0,44%), u Republici Srpskoj za 788 osoba (0,53%), dok se u Brčko distriktu BiH smanjila za 498 osoba (3,81%), saopšteno je iz Agencije za radi zapošljavanje BiH.

Prema posljednjim procjenama, 700.000 građana živi na granici siromaštva, a svaki šesti je gladan. Na hiljade ljudi u BiH danas živi od samo jednog obroka iz narodnih kuhinja.

Generalna preporuka ombudsmena na svim nivoima vlasti i nevladinom sektoru jeste dalje podsticanje promjena, pomoć i solidarnost u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, podrška pojedincu, porodici i grupama u cilju unapređenja kvalitete života.

Vezan tekst

Građani očajni i nezadovoljni: Troškovi života rastu, primanja ostaju ista