Mlađe generacije teže nalaze prostor gdje bi mogli da provedu vrijeme
baveći se nekim zanimljivim stvarima. Da svoje slobodno vrijeme ne bi
provodili samo u kafićima, potreban im je prostor gdje bi se mogli
baviti kreativnim aktivnostima, usavršavati svoja znanja i na kvalitetan
način potrošiti svoje vrijeme između učenja i odmaranja.
U većim gradovima, mladima se nudi više sportskih i kulturnih
sadržaja, prilika za neformalno obrazovanje, volontiranje, te druge
vidove druženja i ličnog unapređivanja. Međutim, u manjim sredinama,
vrlo je malo mjesta gdje bi se mladi bavili aktivnostima od velike
važnosti za zdravo odrastanje. U nedostatku kvalitetnijih sadržaja,
mladima preostaje ulica, kafići ili kladionice.
Ideja o domovima kulture ili domovima omladine, koji su za vrijeme
bivše Jugoslavije bili mjesta okupljanja kreativnih mladih ljudi, i
danas živi na prostoru BiH, ali najviše zahvaljujući entuzijazmu
pojedinaca.
Velida Popović, direktorica Doma kulture “Miroslav Miro Pejović” iz Kotor Varoši,
kaže da je Dom kulture u ovom gradu djelo entuzijasta i volontera, koji
su prije pet godina odlučili da daju kulturne sadržaje svome gradu.
“Naime, kulturni život se svodio na nivo školskih priredbi, jer
nije postojala nijedna zapaženija organizacija koja bi okupila mlade u
našem gradu. U Osnovnom sudu u Banjaluci, 2010. godine, registrovani
smo kao Udruženje građana Dom kulture ‘Miroslav Miro Pejović’. Okupili
smo se oko imena našeg pokojnog kolege, sugrađanina, čovjeka koji je
prije rata dao pečat kulturi Kotor Varoši”, rekla je za BUKU
Popovićeva.
Predstava "Zlostavljanje", Amaterskog pozorišta iz Kotor Varoši
Udruženje trenutno ima 70 članova, a registrovani su i u Ministarstvu porodice i sporta RS kao organizacija za mlade.
Prema svom talentu i sklonostima, mladi mogu da učestvuju u
aktivnostima dramske, horske ili neke druge sekcije, a koordinatori svih
sekcija su prosvjetni radnici.
“U toku svoga postojanja, osnovali smo Amatersko pozoriste ‘Jovan
Sterija Popović’, koje je do sada izvelo dvije predstave rađene po
originalnim autorskim tekstovim i tri predstave rađene po tekstovima
naših poznatih dramskih pisaca”, kazala je Popovićeva i dodala da su
snimili i kratkometražni film “Zlostavljanje”, u okviru Međunarodnog
filmskog festivala Kratkofil Plus iz Banjaluke.
“Druga sekcija koja djeluje u Domu kulture je Gradski hor
‘Jesenjin’, koji ima 25 članova, a nedavno je osnovana i tamburaška
sekcija”, dodaje Popovićeva.
Članovi dramske sekcije ozbiljno su posvećeni radu na predstavama,
što se vidi i iz činjenice da su sve njihove predstave izvođene na
festivalima, a članovi pozorišta učestvuju na seminarima i radionicama
koje organizuju pozorišta sa prostora BiH.
Pa ipak, kaže Popovićeva, njihovo udruženje nema podršku lokalne
zajednice, zbog čega su na početku ove godine morali obustaviti rad
pozorišta.
“Probe smo održavali u privatnoj kući. Ne možemo više da plaćamo
troškove režija i prevoza, niti da iznajmljujemo salu za izvođenje
predstava.”
Iz Doma kulture “Miroslav Miro Pejović” kažu da je cilj osnivanja
pozorišta bio i da među tamošnjom omladinom izgrade pozorišnu publiku.
Međutim, bez podrške lokalnih vlasti, pozorište, kažu, nije u mogućnosti
da nastavi dalje sa radom.
U nekim lokalnim zajednicama, domovi kulture finansiraju se iz
budžeta opštine, pa je njihova budućnost daleko izvjesnija, kao što je
slučaj u Opštini Gradiška.
Aktivnosti Kulturnog centra Gradiška najvećim dijelom su posvećene
mladim ljudima, kako kroz razne sekcije - plesne, pjevačke, glumačke,
likovne i slično, tako i kroz ustupanje prostora koji im je bezuslovno
dat na raspolaganje.
“Svi gradiški bendovi imaju prostorije u podrumu KC, gdje mogu
nesmetano raditi, a osim toga, svi mladi umjetnici koji nam dođu sa
dobrom idejom, dobiju priliku da naprave svoj prvi javni umjetnički
iskorak. To je ono što, nažalost, nije praksa u većini Kulturnih centara
- domova Kulture”,kaže Miroslav Vuković, umjetnički rukovodilac Centra.
On ističe da u Kulturnom centru Gradiška misle da je grijeh držati
prazne sale i dvorane, i ne dati iste na upotrebu svima onima koji imaju
smisla i dara za umjetnost, bez obzira da li su profesionalci ili
amateri.
“Kulturni centar Gradiška je maksimalno otvoren za mlade ljude, a o
tome najbolje svjedoče programi koji se izvode u našim prostorima, a
čiji su akteri upravo mladi, neafirmisani umjetnici. Prostora za
umjetničko ispoljavanje u Gradišci ima, ali nam definitivno nedostaje
ljetna, alternativna scena, gdje bi se u ljetnom periodu mogli praviti
svakodnevni programi na otvorenom”, istakao je naš sagovornik.
Vuković dodaje da je jedan od planiranih zadataka taj da, u
partnerstvu sa nevladinim sektorom, izrade projekat izgradnje takve
scene na obali rijeke Save, kada će i definitivno moći reći da imaju sve
uslove za razvoj i afirmaciju kulture.
U Opštini Čelinac takođe postoji mjesto na kojem mladi ljudi
mogu učiti strane jezike, baviti se sportom ili nekim drugim korisnim
aktivnostima.
U Omladinskom centru Čelinac, odvijaju se kursevi engleskog,
njemačkog, italijanskog i latinskog jezika, a što se tiče sportskih
aktivnosti, mladi mogu trenirati karate, realnu samoodbrana i zumbu.
Pored ovih aktivnosti, mladima se nude i časovi gitare, te likovne
radionice.
Predsjednik Omladinskog centra Čelinac, Marko Zorkić,
kaže da su, pored redovnih aktivnosti, u avgustu prošle godine
organizovali ‘European Rural Youth Forum 2013.’ u saradnji sa
Omladinskom organizacijom ‘Centar’ iz Mrkonjić Grada. Tema foruma bila
je ruralni razvoj, a tom prilikom su ugostili 25 omladinaca iz 9
evropskih zemalja.
Postavljanje izložbe, Čelinac
Zorkić primjećuje da su mladi postali donekle nezainteresovani za
kreativni rad, ne samo u Čelincu, nego i u ostalim sredinama u našoj
zemlji, zbog čega smatra da je potrebno ponuditi što više sadržaja kako
bi na kvalitetan način ispunili svoje slobodno vrijeme.
“Smatramo da je postojanje Omladinskog centra u Čelincu od velikog
značaja za sve mlade ljude, jer u njemu mogu na kvalitetan način
realizovati svoje ideje. Ovim putem takođe pozivamo sve zainteresovane
mlade ljude, da ukoliko imaju bilo kakvu ideju koju bi mogli pokrenuti i
pretočiti u stvarnost, Omladinski centar će izaći u susret i pomoći
koliko je u našoj moći”, kaže Zorkić.
Među sredinama u kojima ne postoji prostor namijenjen mladim ljudima, nalazi se i Prijedor. U
Prijedoru djeluje veliki broj omladinskih organizacija, ali većina tih
organizacija nema svoje prostorije za rad, zbog čega su uglavnom
pasivne, jer nemaju gdje održavati sastanke, a kamoli aktivnosti.
Jedan dio mladih Prijedorčana, okupljenih oko inicijative koju je
pokrenula organizacija “Čisto srce”, želi riješiti taj problem. Njihov
cilj je pokretanje Doma omladine u Prijedoru.
Nedim Musić, iz organizacije “Čisto srce” iz Prijedora,
kaže da ih je za rad na ovom projektu motivisao prizor koji gledaju iz
dana u dan, a to su “mladi koji dangube na ulici, bez ikakvih vizija i
planova za budućnost”.
“Hoćemo da im damo šansu, da ih ubijedimo da postoji bolje sutra.
Želimo da im omogućimo prostor za okupljanje, kreativno izražavanje,
sticanje neformalnog znanja, obrazovanje na poljima kulture i
umjetnosti. Smatramo da bi dom omladine bio idealno rješenje”, istakao
je Musić.
Inicijativa: Dom mladima u Prijedoru
On je dodao da u aktivnosti organizacije “Čisto srce” spadaju
humanitare aktivnosti, kreativne radionice, neformalna edukacija, rad sa
djecom i druge. Projekti na kojima trenutno rade su Mladi za pomirenje,
Dom za mlade, Pokreni ljetnu sezonu, Ja sam promjena i Youth In
Action-Informe and Transform.
I organizacija “Čisto srce” u svom radu nailazi na mnogo problema.
Kao jedan od najvećih problema navode predrasude prema nevladinom
sektoru, ali i pasivnost mladih.
“Javnost nema potpuno jasnu sliku o ulozi NVO i uopšteno mladih u
društvenom životu zajednice. Takođe nailazimo na nerazumijevanje i
neprepoznavanje potreba i problema mladih od strane vlasti”, kazao je
Musić.
Jedan od uspjeha ove organizacije je i taj što su, kako kažu, za
relativno kratak period postojanja, uspjeli da ostvare saradnju sa
drugim omladinskim organizacijama.
Mladi ljudi iz manjih sredina koji žele provesti svoje slobodno
vrijeme na kreativan način uglavnom nailaze na nerazumijevanje od strane
gradskih vlasti i nedostatak novčanih sredstava za održavanje prostora
namijenjenog njihovim aktivnostima.
Međutim, primjetna je i nezainteresovanost mladih ljudi da sami
pokušaju učiniti nešto kako bi unaprijedili sredinu u kojoj žive.
Inicijativa organizacije “Čisto srce” i entuzijazam njenih članova
primjer je koji treba slijediti u rješavanju ovog, ali i drugih problema
sa kojima se suočava mlađa populacija.
Inicijativa za pokretanje Doma omladine u Prijedoru je dio projekta Lajk nije dovoljan. Misli – Reci – Djeluj.
Vezan tekst:
