<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

BUKA intervju: Zbog neosnovanog straha odbacili smo tradicionalnu izvornu prehranu

Prirodne masti životinjskog porijekla tek su zadnjih desetljeća demonizirane, a zapravo su od pamtivijeka sačinjavale važan dio ljudske prehrane, pa ipak nikada nije bilo toliko bolesti koliko ih je danas...

29. mart 2015, 12:00

Anita Šupe je pionirka LCHF/Paleo modela prehrane u Hrvatskoj. Školovana u Švedskoj, djeluje kao autor, predavač, nutricionist i izdavač. Sa njom smo za portal BUKA razgovarali o načinu ishrane kojeg preporučuje, zabludama o zdravoj hrani, problemima prehrane savremenog čovjeka i drugim temama.

Gospođo Šupe, između ostalog, u okviru svog rada vodite blog Istine i laži o hrani, a napisali ste i istoimenu knjigu. Koje su najveće laži koje vladaju među ljudima kada je hrana u pitanju?

Jedno od općeprihvaćenih stajališta je da su masnoće u prehrani štetne, te da ih je potrebno izbjegavati zbog visokog kolesterola i povezanosti sa srčano-žilnim bolestima. Međutim, ova hipoteza zapravo nije znanstveno osnovana već se temelji na mitovima, zabludama i iznad svega komercijalnim interesima. Prirodne masti  životinjskog porijekla tek su zadnjih desetljeća demonizirane, a zapravo su od pamtivijeka sačinjavale važan dio ljudske prehrane, pa ipak nikada nije bilo toliko bolesti koliko ih je danas. Srećom, u novije vrijeme se ovaj mit ipak raskrinkava. Nedavno su u znanstvenom časopisu Annals of Internal Medicine objavljeni rezultati meta analize podataka iz 72 studije na 600.000 ispitanika iz 18 zemalja. Glavni zaključak je da nema povezanosti između masnoće u prehrani i kolesterola sa srčano-žilnim bolestima.

Drugi najjači mit o prehrani je da su žitarice zdrava hrana i da trebaju predstavljati bazu prehrane. No i o žitaricama danas imamo drugačija saznanja. Pekarski proizvodi, kruh, tjestenina i drugi proizvodi od brašna žitarica zapravo su nutritivno siromašna hrana koja daje samo prazne kalorije, prepuna štetnih antinutrijenata, bespotrebnog škroba i alergena od kojih je najopasniji gluten. Poseban problem je genetska modifikacija sjemena kojoj se moderne vrste žitarica podvrgavaju kako bi bile profitabilnije, a da se pri tome uopće ne vodi računa koliko je to opasno po zdravlje čovjeka.

Koji su, prema Vašem mišljenju, problemi prehrane čovjeka u savremenom dobu i koji su načini rješavanja tog problema?

Moderna prehrana bazirana je na industrijskim prerađevinama, hrani koja je toliko procesirana da je izgubila svaku nutritivnu vrijednost, dok je s druge strane prepuna kemijskih aditiva od kojih su mnogi dokazano štetni po zdravlje. Većina namirnica koje danas konzumiramo sastoje od šećera, pšeničnog brašna, rafiniranih i hidrogeniziranih biljnih ulja i kemijskih aditiva. Čovjek treba hranu da bi dobio građevinski materijal potreban za pravilno funkcioniranje organizma i održavanje dobrog zdravlja, a moderna rafinirana hrana to ne pruža. Ova hrana dovodi do upalnih procesa u tijelu, razvoja dijabetesa, srčano-žilnih bolesti, alergija i autoimunoloških bolesti. Jedini način da sačuvamo svoje dobro zdravlje je da se vratimo prirodnoj, izvornoj prehrani kakva je bila nekad, prije naglog razvoja prehrambene industrije. To znači birati namirnice u njihovoj izvornom obliku, hranu iz prirodnog, organskog i domaćeg uzgoja, te izbjegavati koliko god možemo procesirane stvari.

Anita Šupe

Koje su dugoročne posljedice loše prehrane na tijelo i psihu?

Neovisno o genetskim predispozicijama, stil života i izbor prehrane odlučuju o našem zdravlju. Loša prehrana bazirana na prerađevinama i brzoj hrani pogoršava  fizičko i psihičko zdravlje djece i odraslih osoba, a gubitak navike kuhanja i zajedničkog obroka smanjuje kvalitetu obiteljskog života.  

Sa mnogih strana „bombardovani“ smo informacijama o dijetama, veganstvu, vegetarijastvu, light namirnicama, fast food-u i mnogim drugim preporukama i kritikama kada je ishrana u pitanju. Kako se snaći u tom obilju informacija i naći najbolju ishranu za sebe?

Potrebno je dobro se informirati, čitati ozbiljnu literaturu tj. pouzdane autore, izmjenjivati iskustva, isprobavati… Ne možemo se više pasivno prepuštati propagandi i dozvoliti da netko drugi odlučuje što ćemo jesti, ne možemo vjerovati internetskim portalima, časopisima i reklamama na televiziji koji uglavnom reklamiraju ono što donosi profit a ne ono što je zaista dobro za zdravlje.

Zbog čega nam se plasiraju informacije o namirnicama koje nisu zdrave?

Zbog komercijalnih interesa velikih kompanija. Proizvodi od brašna, šećera, hidrogeniziranih masti i ostalih umjetnih sastojaka, te razne mesne i mliječne prerađevine imaju dug rok trajanja, sirovine su jeftine a proizvodi se prodaju po skupim cijenama. Na ovome profitira i farmaceutska industrija jer zbog loše hrane gubimo zdravlje i postajemo doživotni potrošači lijekova. Tko bi imao interesa ako se okrenemo pravoj hrani u njenom izvornom obliku? Meso, riba, jaja, svježe domaće mlijeko, povrće i voće imaju kratak rok trajanja, potrebno je hlađenje, nema velike zarade na tim namirnicama, pogotovo ako ih nabavljamo direktno od malih proizvođača. Osim toga ljudi koji se ovako hrane ne trebaju ni liječnika ni farmaceuta…



Mnogi danas ne mogu zamisliti obrok bez kruha, većinom se koristi bijeli kruh. Kakvo je Vaše mišljenje o njemu, i uopšte pšenici? Koja je moguća zamjena?

Pšenica je najgori sastojak današnje prehrane. Moderna pšenica je genetski modificirana da bi bila profitabilnija, da bi bila otpornija na štetočine, pesticide, klimatske umjete, da bi davala veće urode. To više nije prirodna hrana već rezultat laboratorijskog eksperimentiranja i ljudsko tijelo je ne prepoznaje kao hranu. Gluten iz pšenice poznati je uzročnik ili okidač preko 50 različitih bolesti. Oni koji nisu osjetljivi, mogu umjesto pšenice praviti kruh od raženog, pirovog ili ječmenog brašna, a oni  koji su osjetljivi mogu umjesto žitnog brašna koristiti brašno orašastih plodova, sjemenki i kokosovo brašno. U svakom slučaju ne treba se odreći pekarskih proizvoda, samo ih treba mudro birati i početi kuhati i pripremati hranu kod kuće, jer teško da ćete u supermarketima i pekarama naći nešto zdravo i prirodno.

Takođe mnogi ne mogu bez slatkiša. Šta sa njima? Gdje je granica „grešnog“ kada su slatkiši i kolači u pitanju?

Šećer i njegove jeftine zamjene glukozni i fruktozi sirup te umjetni zaslađivači koje industrija koristi su najveći otrov. Šećer izaziva ovisnost jer djeluje na centre u mozgu isto kao alkohol i droga, što znači da mnogi ljudi gube kontrolu nad konzumacijom slatkog, tako da kod njih nema govora o «umjerenost». Najgore što možete učiniti za svoju djecu je da ih navikavate na industrijske slatkiše, kekse, deserte, bombone, tako im se već u djetinjstvu stvara predispozicija i za druge ovisnosti u odrasloj dobi. No ne treba se u potpunosti odreći slatkiša, ali ih treba napraviti od zdravih sastojaka, jaja, maslaca, voća, kakao praha, mliječnih proizvoda, orašastih plodova, a za zaslađivanje se može koristiti stevija i med.

Kakvo je Vaše mišljenje o mnogim preparatima (u prahu) koji se koriste kao zamjena za neki obrok?

Ljudsko tijelo treba pravu prirodnu hranu da bi dobilo hranjive tvari i građevinski materijal za obnavljanje stanica i pravilno funkcioniranje. Toga u praškovima nećete naći. Nema nikakvog razloga za konzumaciju praškova i drugih zamjena za pravu hranu osim komercijalnih interesa velikih kompanija.

Vi preporučujete LCHF ishranu, odnosno vraćanje načinu ishrane naših predaka, a tu su između ostalog uključene i mnoge, prema današnjim standardima i „grešne“ namirnice poput slanine, jaja (žumanjaka), masti i slično. Recite nam nešto više o LCHF-u, koji nije samo način ishrane već i stil života?

Sam naziv LCHF dolazi od low carb high fat što znači manje ugljikohidrata i više masnoće. No LCHF je još i puno više od ”situacije” s ugljikohidratima i masnoćama. Ovo je jedan globalni trend povratka izvornoj prehrani. Povratak tradicionalnom, lokalnom i ekološkom uzgoju hrane (bez prskanja i umjetnih gnojiva). Izbjegavanje i odbacivanje masovnog uzgoja i industrijske prerade koji uništavaju hranu, okoliš i naše zdravlje. Izvorna prehrana znači lokalno uzgojeno sezonsko povrće i voće, jaja slobodnih kokoši, jela od mesa, ribe i prirodnih masnoća, punomasnih domaćih mliječnih proizvoda i orašastih plodova.

Zbog neosnovanog straha od masnoće i kolesterola odbacili smo tradicionalnu izvornu prehranu i okrenuli se industrijskim prerađevinama, light proizvodima i raznim zamjenskim namirnicama. Cijena koju zbog toga plaćamo je epidemija debljine, dijabetesa, srčano-žilnih bolesti, alergija, autoimunoloških bolesti, kroničnih upalnih bolesti crijeva i mnogih vrsta raka. LCHF je globalni trend povratka izvornoj prehrani, povratak prirodnih zdravih masnoća koje su bogate vitaminima topivim u masti koje trebamo za sve važne funkcije u tijelu. Prirodne zdrave masti daju sitost i dugotrajan izvor energije, stabiliziraju šećer u krvi i sprečavaju prejedanje.

LCHF je stil života u kojem svjesno biramo što jedemo i odbijamo biti žrtve industrije i propagande.



A mršavljenje? Mnogi ljudi se danas suočavaju sa viškom kilograma, kako se izboriti sa njima?

Većina ljudi koji pokušavaju smršaviti nažalost rade to na krivi način. Izgladnjuju se dijetama, pretjeruju s treninzima, uzimaju preparate koji treba da napune želudac umjesto hrane, zamjenjuju obroke praškovima... Takvim pristupom zapravo radimo protiv sebe i svog tijela, to je jedna vrsta kažnjavanja i ne daje trajne rezultate. Ne vrijedi ”držati dijetu” jedno ograničeno vrijeme, pa se vratiti na staro. Potrebno je trajno promijeniti način prehrane i usvojiti nove prehrambene navike kako više ne bismo dolazili u situaciju nepotrebnog gomilanja kilograma.

Cilj s LCHF prehranom je odbaciti umjetnu rafiniranu hranu koja slabi naše tijelo i izbacuje ga iz ravnoteže, te naučiti kako birati i pripremati pravu izvornu hranu koja će zadovoljiti nutritivne potrebe tijela i potaknuti sagorijevanje suvišnih masnih naslaga. Kad upoznamo svoje tijelo i fine biokemijske procese na koje utječemo izborom namirnica, preuzimamo svoje zdravlje u vlastite ruke, te omogućujemo regulaciju tjelesne težine bez gladovanja i odricanja. Pri tome ne zanemarujemo činjenicu da je hrana također i užitak a ne samo tjelesna potreba i da nitko nije osuđen na neku dosadnu dijetu ostatak života. Zapravo većina ljudi koji prate LCHF koncept prehrane kažu da puno više uživaju u hrani nego ranije i ne pada im na pamet povratak na staro.

Za kraj da Vas pitam, kako za Vas izgleda idealan obrok?

Riba i zelenje s dosta maslinovog ulja i češnjaka…

Vezani tekstovi

BUKA Analiza: BiH zemlja gojaznih ljudi – savjeti stručnjaka u borbi protiv nagomilanih kilograma

Savjeti fitness trenera: Život je ljepši uz redovno vježbanje



Buka arhiva