Mlade iz BiH prati glas da su neaktivni, pasivni i da ne brinu mnogo za društvene probleme. Međutim, grupa mladih ljudi iz cijele BiH koja je okupljena oko neformalne grupe KarAKTer pokazuje da mladi mogu da dignu svoj glas. Kažu da su spremni da se aktivno angažuju u ime svih onih čiji se glas dovoljno daleko ne čuje, jer smatraju da mlade treba da se pita.
Nekolicina mladih iz osam bh. gradova prepoznali su slične osobine jedni u drugima prije nepunih godinu dana. Odlučili su da se organizuju kao mreža, ali da djeluju lokalno. Sve aktivnosti vezane su im za pitanja mladih. Ovim modelom ukazuju na svoje gotovo identične probleme u svim dijelovima BiH.
Do danas je u mrežu uključeno 11 aktivista i aktivistica iz Sarajeva, Visokog, Zenice, Mostara, Trebinja, Prijedora, Banjaluke, Gornjeg Vakufa – Uskoplja i Srebrenice. Vizija im je da probude svijest svojih vršnjaka i ukažu im na moć koju imaju. Ako bi svako učinio malo, svi bismo imali mnogo. Žele da se otvoreno govori o onome što mlade muči, bilo to obrazovanje, stručno usavršavanje, uslovi za kvalitetnu neformalnu edukaciju, bilo koji oblik diskriminacije ili podrška od strane lokalne vlasti.
PROBLEMI MLADIH
Marko Barišić iz Mostara kaže da postoji mnogo problema na koje kroz ovu mrežu želi da ukaže. “Istakao bih podijeljen obrazovni sistem kao onaj koji u skorijoj budućnosti može svakojako rezultirati. Ipak, sa malim resursima, KarAKTer se još ne može uhvatiti tako velikih problema. Pored ovoga, veliki problemi su i nezaposlenost mladih, nedovoljna informiranost, otkazivanje vanjskih poticaja za mlade i česta nemogućnost volontiranja”, kaže on.
Njegov kolega Eldin Buljubašić iz Sarajeva kaže da su problemi sa kojima se mladi susreću uglavnom povezani, a to su nezainteresovanost vladajućih struktura za politiku prema mladima sa jedne strane, ali i mali prostor djelovanja mladih sa druge.
“U Sarajevu mladi imaju problem sa zapošljavanjem i praksom. Naime, mladi ljudi su u situaciji da nakon stečene diplome teško dolaze do posla zbog nedostatka iskustva, kojeg pri tom nemaju gdje steći. Politika lokalnih vlasti uz obrazovne ustanove trebalo bi da se okrene u pravcu omogućavanja mladima da steknu vještine i iskustva potrebna za zaposlenje”, kaže on.
Nikolina Garača iz Banjaluke smatra da mladi nemaju motiv, a da bi ga stekli potrebno je da znaju čemu teže i zašto.
“Kada ste dugo u jednom režimu, gdje niste gladni, žedni, niti vam je hladno, brzo zaboravite da i od toga postoji – bolje. Čovjek je stvoren da napreduje. Mladima nije pokazano kako da u tome pomognu sebi. Dakle, najveći problem mladih je ukorijenjena nesolidarnost. Iz ovoga proizilaze nedovoljna angažovanost i neinformisanost, ali i izostanak pozitivnih promjena u odnosu mladih i vlasti”, ističe ona i dodaje da je najveći problem u Banjaluci davanje prioriteta ličnim, a ne zajedničkim interesima. “Zajedničko djelovanje izostaje te će se uvijek naći nešto preče od jedinstva i zajedništva”.
Da bi se situacija promijenila, Marko Barišić smatra da je potrebno da mladi sarađuju.
“I samo okupljanje mladih i razgovor već mijenjaju situaciju, ako ništa, u njihovim glavama, a kasnije u krugovima njihovih prijatelja. To se poput talasa širi dalje. Grupiranje mladih je prvi korak. Akcija je već sljedeći”, kaže on.
Mile Vujasin iz Prijedora smatra da će promjena nastati isključivo intenzivnim angažmanom mladih ljudi, kao i vršenjem pritiska na lokalne vlasti. Tada bi se mišljenja mladih uvažila, a pažnja obratila na njihove stvarne potrebe.
Nikolina ističe da pripremnu fazu promjene čine podizanje svijesti i i dijeljenje znanja i iskustava . “Kada kolektivni duh nadglasa lične interese, kada narod shvati da je on taj koji ima iskonsku moć i kada je upotrijebi na ulici – desiće se promjene. Naša nesreća je što sistem u BiH radi protiv građanstva, a sreća u nesreći je što građanstvo može mijenjati sistem. Na kraju krajeva, ljudi su i stvorili države, zar ne?”, kaže ona.
AKTIVNOSTI NA ULICAMA
KarAKTer svoje aktivnosti iznosi na ulicu. To je prostor gdje svako treba da ima slobodu mišljenja i govora. Ovako se mladima pruža podrška da izađu i djeluju. Oni treba da pokažu šta misle, šta mogu i do čega im je stalo.
Neke od aktivnosti ove grupe mladih su “Ulični fejsbuk”, simultana akcija u 6 gradova (BL, ZE, MO, GVU, SA, TR), kao i akcija “Moj je ovoliki, a tvoj?”, a riječ je o kampanji prikupljanja fotografija mladih .Na Facebook stranici KarAKTer-a možete pronaći album sa ovim nazivom. U njemu su fotografije onih koji su odlučili da pokažu koliki im je. Ovime smo pokušali na škakljiv način da skrenemo pažnju javnosti na važnost svakog pojedinca u društvu.
Ističu da daju podršku drugim mrežama, akcijama i kampanjama, jer Karakter nije jedina grupa mladih u BiH koja se bavi problemima mladih. U protekloj godini, podržali su proteste o JMB, inicijativu “Jer me se tiče”, te proteste neformalne grupe R+.
PORUKA: POKAŽITE KARAKTER
Marko Barišić kaže da je karakter nepristajanje na konformizam. Ističe da je poenta da se razvije kritičko mišljenje prema društvu u kojem živimo i u skladu sa tim mišljenjima i djelovati. Eldin kaže da je karakter ono što nas odvaja od mase, ono što nas čini drugačijim. “Izborna je godina, budite karakter, izaberite karakter!”
Mile iz Prijedora poručuje mladima da budu istrajni u ispunjavanju svojih ciljeva.
“Izbjegavajte padanje pod uticaje državnih autoriteta i slijepo praćenje istih. Mladi ljudi treba da su glas zdravog razuma društva i inicijatori promjene za dobrobit svih ljudi ove države”, kaže on.
Nikolina Garača na kraju napominje da je karakter stvar ličnog izbora: koristiti razum ili slijepo vjerovati, upravljati ili pustiti da nama upravljaju, biti karakter ili tuđa marioneta? Šta ste izabrali, pitanje je za svakog od nas.
