Svakog 7. aprila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obilježava Svjetski dan zdravlja, koji ove godine ima za temu transmisivne bolesti odnosno bolesti koje prenose vektori popraćenu sloganom „Mala bića, velika prijetnja“.
Nakon višegodišnjeg stavljanja naglaska na hronične nezarazne bolesti, ove godine su u fokusu zarazne bolesti i to one koje se prenose ubodima insekata, takozvanim vektorima.
Vektori su mali organizmi poput komaraca, krpelja, buba, slatkovodnih puževa, ali i nekih drugih organizama koji prenose bolest od osobe do osobe i sa jednog mjesta na drugo mjesto. U epidemologiji vektor predstavlja organizam koji ne uzrokuje bolest već samo prenosi uzročnika bolesti sa jednog domaćina na drugoga.
Oni mogu biti rizik za naše zdravlje i dovesti ga u opasnosti i kad ste kod svoje kuće i kad ste na putovanju.
Glavna epidemiološka karakteristika “vektorskih“ ili prenosivih bolesti je da su to zaraze s uzročnikom bolesti u njihovoj krvi i putem hematofagnih vektora skupine artropoda vrše širenje zaraze. Iako je ubod ovih organizama malen, on sa sobom može nositi veliku opasnost.
POLOVINA SVJETSKOG STANOVNIŠTVA ŽIVI SA RIZIKOM
Cilj kampanje Svjetskog dana zdravlja 2014. je povećavanje svjesnosti o vektorima i bolestima koje oni prenose, te poticanje zajednice na preduzimanje aktivnosti u svrhu postizanja pravovremene zaštite.
Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, bolesti koje prenose vektori, javljaju se u više od 100 zemalja svijeta te utiču na zdravlje gotovo polovine svjetske populacije.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od polovine svjetskog stanovništva živi s rizikom obolijevanja od različitih bolesti u čijoj pojavi sudjeluju vektori, od čega 40 posto stanovništva živi s rizikom obolijevanja od dengue groznice čije uzročnike prenose komarci.
Zemlje s najvećim brojem stanovnika često su ujedno i endemska žarišta vektorskih bolesti. Srećom, mi se nalazimo u dijelu svijeta u kojem ove bolesti nisu često zastupljene.
Međutim, iako se bolesti uzrokovane vektorima javljaju najviše u tropskim i suptropskim krajevima, u svijetu globalizacije, interakcije i svakodnevne komunikacije ne smije se zanemariti kako ovi trendovi nose i neke negativnosti pa i pojavu bolesti koje prenose vektori na područjima na kojima su prethodno bile nepoznate.
Stručnjaci ističu da radi pravovremene zaštite zdravlja ljudi potrebno je provoditi kontinuiranu edukaciju i zdravstveno informiranje o mogućnostima i načinima zaštite te mjerama koje treba poduzeti prije putovanja u zemlje povećanog rizika za vektorske bolesti, prije svega tropska i suptropska područja.
O KOMARCIMA
Komarci su mali dvokrilni kukci koji žive u svim područjima svijeta. Više od 3000 vrsta nastanjuje raznolika područja, od vrućih tropskih do hladnih sjevernih predjela.
Komarci su u svijetu zdravstveno najvažnija skupina kukaca jer su prenosnici uzročnika različitih zaraznih bolesti. Najčešće bolesti koje u svijetu prenose su malarija, dengue groznica, žuta groznica i različiti tipovi encefalitisa. Mali broj vrsta može prenositi bolesti, većina vrsta važna je kao molestanti ili napasnici koji ometaju i uznemiruju ljude tokom aktivnosti, boravka u prirodi i rekreaciji, dakle ugrožavaju im zdravlje u širem pogledu.
Kako insekti prenose bolesti?
Dva su glavna načina na koje insekti služe kao vektori, odnosno prenosnici bolesti. Prvi je prenošenjem uzročnika bolesti na sebi. Baš kao što ljudi mogu prljavim cipelama unijeti prljavštinu u kuću, tako i ”muhe mogu na svojim nogama nositi mnoštvo mikroorganizama koji, ukoliko ih ima u dovoljno velikom broju, mogu uzrokovati bolest“.
Uzročnike bolesti muhe mogu pokupiti na primjer na izmetu i zatim ih prenijeti na hranu ili neko piće kada slete na njih. Na taj način ljudi mogu oboljeti od teških i smrtonosnih bolesti kao što su tifus, dizenterija, pa čak i od kolere.
Muhe šire i trahom, a rijeć je o vodećem uzročniku sljepila na svijetu. Trahom izaziva sljepilo stvarajući brazgotine na rožnici — prozirnom dijelu oka koji se nalazi ispred šarenice. Širom svijeta tom je pošasti pogođeno oko 500.000 000 ljudi.
Podsjetimo da se Svjetski dan zdravlja obilježava 7. aprila, na godišnjicu osnivanja Svjetske zdravstvene organizacije, od 1950. godine. Ovaj dan WHO smatra prilikom da ukaže na globalne zdravstvene probleme širom svijeta.
