U tom smislu, izuzetno je važna i najavljena posjeta generalnog sekretara NATO-a Andersa Fogha Rasmussena Sarajevu 21. maja ove godine.
Kako saznajemo, narednih nekoliko sedmica bh. vlasti će biti pod novim valom diplomatskih pritisaka da se pitanje vojne imovine riješi i pokrene Akcioni plan za članstvo (MAP).
Kako je rečeno, ekspanzionistička politika Rusije i predsjednika Vladimira Putina, aneksija Krima i nestabilnost u Ukrajini vratili su, kod zapadnih saveznika, proširenje NATO-a među prioritete što je i velika šansa za našu zemlju.
Pri tome, pod proširenjem NATO-a se misli na priključenje zemalja zapadnog Balkana koje su već sad u procesu ulaska u članstvo i otvaranje vrata Kosovu da se priključi bloku.
Proširenje dalje na istok, na Ukrajinu i Gruziju će, zbog stava Njemačke ostati na čekanju.
To potvrđuje i stav Ditmira Bushatija ministra vanjskih poslova Albanije koji je u danas autorskom tekstu za turski list Today Zeman, snažno založio da priključenje preostalih država regiona NATO-u, inače će „aneksija Krima biti samo početak“.
On je krizitirao rukovodstvo Alijanse zbog ranije nezainteresiranost, tvrdeći da se situacija promijenila od posljednje posjete Baracka Obame, predsjednika SAD Evropi, proteklog mjeseca.
''Srećom, Alijansa se počela kretati u pravom smjeru. Nakon nedavnog hitnog sastanka u Briselu, Obama je najavio redovno prisustvo NATO-a u „ranjivim“ članicama Alijanse iz Istočne Evrope. To je važan korak ka jačanju prisustva NATO-a u regionu. Ali, još mnogo treba uraditi'' – naveo je Bushati.
Prema njegovim riječima, vrata moraju ostati otvorena za sve države koje mogu ispuniti uvjete.
A, jedini preostali uvjet za BiH jeste početak knjiženja 63 vojne lokacije u vlasništvo države nakon čega bi započeo Akcioni plan za članstvo koji bi postupno BiH doveo do članstva najjačem vojno-političkom bloku na svijetu.
