Čak su i neke od najvećih svjetskih ekonomija današnjice, poput Kine, Njemačke i Francuske, vodile bitke da hiperinflacijom. Najveći historijski preteča bivao je rat koji je uništavao privredu i dramatično smanjivao proizvodnju, a važnu ulogu imala je i pogrešna monetarna i fiskalna politika.
Ekonomisti Steve Hanke i Nicholas Krus napravili su 2012. godine zbirku slučajeva hiperinflacije u svijetu, a Business Insider je istakao devet najtežih.
Na prvom mjestu našla se Mađarska u periodu od augusta 1945. do jula 1946. godine, kada je dnevna stopa inflacije iznosila 207 posto, a cijene su se udvostručavale svakih 15 sati.
Mađarsku je Drugi svjetski rat ekonomski uništio, a posebno njen glavni grad, koji je bio ratna zona. I prije toga Mađarska je bila uključena u pojačanu proizvodnju za podršku njemačkim ratnim nakanama, ali Njemačka nikad nije platila tu robu.
Kad je 1945. godine potpisan mirovni sporazum sa saveznicima, Mađarska je Sovjetima morala platiti ogromne odštete koje su činile 25 do 50 posto mađarskog budžeta u toku ove epizode hiperinflacije. Mađarski bankari su upozoravali da štampanje novca kako bi se platili računi neće izaći na dobro, ali su se Sovjeti, koji su upravljali komisijom zaduženom za monetarnu politiku te zemlje, oglušili na sva upozorenja. Neki zaključuju da je ova hiperinflacija prouzrokovana iz političkih ciljeva, kako bi se uništila srednja klasa društva.
U Zimbabveu je od marta 2007. do novembra 2008. godine dnevna stopa inflacije iznosila 98 posto, a cijene su se udvostručavala svakih 25 sati. Inflaciji je prethodio pad ekonomije nastao nakon reformi Roberta Mugabea provedenih 2001. godine. Zemlja je u tih devet godina vraćena pod vlast većinskog crnačkog stanovništva, što je dovelo do 50-postotnog pada proizvodnje.
Nakon što je Jugoslavija raspala 1992. godine stvorena je Savezna Republika Jugoslavija koja je zadržala staru valutu - dinar. Inflacija je nastupila nakon što je zbog rata stavljen embargo na izvoz. Stopa inflacije iznosila je 65 posto, a cijene su se udvostručavale svaka 34 sata.
Na vrhuncu hiperinflacije Narodna banka SRJ krajem 1993. godine izdala je novčanicu od 500 milijardi dinara sa likom Jovana Jovanovića Zmaja. U tom periodu njemačka marka je postala nezvanično sredstvo plaćanja. Pojedinci su za svoju platu mogli da kupe samo dvije marke. Prodavnice su bile prazne, a za dva litra mlijeka trebalo je izdvojiti čak 500 milijardi dinara.
Velike posljedice inflacije osjetile su i Weimarska Njemačka 1922.-1923., Grčka od 1941. do 1945., Kina od 1947. do 1949., zatim Peru 1990., te Francuska 1975.-1976. i Nikaragva 1986.-1991.
