Kako navodi ovaj list, budući premijer Aleksandar Vučić upravo je ove četiri oblasti postavio za ključne, jer će ih subvencionisati do polovine 2016. godine. Najavljeno je da će podsticaji biti dijeljeni po svakom novom radnom mjestu, iznos će zavisiti od djelatnosti, ali će ukupna suma biti veća nego ranije.
Procjenjuje se da će uz smanjenje poreza za privrednike, kao dodatnu mjeru, posao dobiti oko 50.000 ljudi.
Bivši ministar ekonomije Mlađan Dinkić ocijenio je da bi građevinarstvo sa subvencijama u 2013. donijelo dvaput brži privredni rast i da bi on, umjesto 2,5, iznosio pet odsto.
Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije, kaže za “24 sata” da subvencije jesu dobar način za privlačenje investitora, ali da nikako ne treba da budu jedine.
“Subvencije da, ali uz poboljšanje privrednog ambijenta. Potrebno je ukloniti barijere poput nepotrebnih propisa, komplikovane administracije, ali i donijeti zakone koji bi omogućili lakše zapošljavanje“, kaže Vlahović.
On dodaje da se u okruženju rad na određeno nigde na ograničava na godinu dana i da se otpremina u slučaju otkaza nigdje ne isplaćuje za sve godine staža.
Profesor na FEFA Mihailo Crnobrnja kaže da su subvencije bolje osmišljene nego ranije.
“Ima smisla subvencionisati djelatnosti koje su državni prioriteti. I treba biti oprezan i ne dozvoliti da subvencije traju neograničeno jer bi to bilo pogubno po privredu“, kaže Crnobrnja za “24 sata”.
Automobilska industrija je u 2013. predvođena "Fijatom", postigla rast od 154 odsto. Poljoprivreda je ostvarila suficit od 1,2 milijarde dolara i za godinu dana povećala izvoz za 3,5 odsto. Ova strateška grana je pritom u ukupnom izvozu Srbije učestvovala sa 19,2 odsto.
