Institut za javno zdravstvo RS objavio je preporuke i mjere zaštite zdravlja u vanrednoj situaciji uzrokovanoj poplavama.
Poplave sa sobom nose potencijalnu opasnost od značajnog pogoršanja higijensko-epidemioloških prilika i mogućnost pojave i širenja zaraznih bolesti. Najvećem zdravstvenom riziku su izložene najosjetljivije grupe stanovništva, a to su djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi.
Koje su opasnosti od poplava?
• Pojava poplave nosi rizik od zaraznih bolesti, jer često dolazi do prekida snabdijevanja vodom i otklanjanja otpadnih materija, kao i do izlijevanja kanalizacije.
• Oštećene vodovodne i kanalizacione cijevi povećavaju mogućnost kontaminacije vode za piće. Zagađenom vodom i hranom prenose se crijevne i kožne zarazne bolesti, parazitarne bolesti itd.
• Povećan broj glodara i zmija za vrijeme poplava predstavlja rizik za zdravlje.
• Velika stajaća vodena površina omogućava razmnožavanje komaraca i drugih insekata, koji prenose uzročnike niza oboljenja.
• Za vrijeme i nakon prirodnih katastrofa velika je opasnost od povređivanja. Opasnost predstavljaju srušene električne instalacije, vodom namočene električne utičnice, prekinute plinske cijevi i veliki komadi krhotina.
Šta treba raditi za vrijeme poplave?
Za vrijeme poplave neophodno je sprovođenje mjera kojima se sprečava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja.
• Voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog toga vodu sa slavina, individualnih bunara ili izvora ne treba piti dok se voda ne ispita i dok se ne daju odgovarajuće preporuke. Preporučuje se da se konzumira flaširanu vodu.
• Voda se pravilno prokuhava tako što se ostavi da ključa najmanje 1 minutu, kako bi se uništile sve bakterije, a zatim se prohladi i koristi u toku istog dana.
• Prokuhavanje vode imaće efekta ako je voda samo mikrobiološki zagađena.Ako je voda zagađena hemikalijama, prokuhavanje je neće učiniti prikladnom za piće i takva voda se ne smije koristiti. Ukoliko se voda za piće dezinfekuje, dezinfekciju vršiti prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcionog sredstva. U slučaju nejasnoća u vezi sa doziranjem dezinfekcionog sredstva, obratiti se ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno.
• Higijenski neispravna voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.
• Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom (prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja predmetima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom). Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece i starijih osoba.
• Ako dođe do povređivanja, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija, te da se mora spriječiti kontakt rane sa nečistom vodom. Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a ljekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.
• Ljekarsku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature itd.
Šta učiniti nakon poplave?
Nakon poplava, pored mjera zaštite koje se provode za vrijeme poplave, potrebno je provesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom.
• Držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji.
• Prijaviti eventualna oštećenja plinovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave.
• Neophodan je pregled instalacija za dostavu plina i električne energije od strane kvalifikovanih stručnjaka.
• Od komunalnih preduzeća tražiti uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacionog sistema.
• Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom, obavezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom uz obavezno korištenje gumenih rukavica) i dezinfekcija zidova i podova prostorija u koje je dospjela poplavna voda.
• Baciti zagađene predmete i materijale koji se ne mogu očistiti i dezinfikovati.
• Odjeću i obuću očistiti i oprati, dječije igračke oprati i dezinfikovati.
• Baciti svu hranu koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i svu kvarljivu hranu koja je stajala duže od 4 sata na temperaturi većoj od 50Celzijusa.
• Očistiti radne površine i pribor za jelo i kuhanje.
• Izbjegavati vožnju automobilom zbog mogućeg oštećenja cesta u poplavljenom području.
