<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Bili Čeh, Albanac i Bosanac i svi htjeli u Evropsku uniju...

Još iz vremena bivše Jugoslavije, imamo običaj da se poredimo sa susjedima, od kojih uglavnom mislimo da smo bolji, i da zbijamo šale na njihov račun.

30. juni 2014, 12:00

U tim šalama, naročito loše su prolazili Albanci, što zbog naših predrasuda prema njima, što zbog objektivno teškog stanja u “zemlji orlova”. Godinama je, naime, Albanija važila za jednu od najopasnijih zemalja, zbog organizovanog kriminala, šverca drogom i trgovine ljudima.

Ovih dana, međutim, Republika Albanija dobila je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Na sastanku Vijeća ministara EU, održanom 24. Juna 2014. godine u Luksemburgu, ministri članica Unije složili su se da, na osnovu ranije preporuke Evropske komisije, odobre status zemlje kandidata Albaniji.

Evropska komisija i Vijeće ministara EU prepoznali su napredak koji je ova država napravila u provođenju neophodnih reformi, te su svojom odlukom potvrdili opredijeljenost Evropske unije da podrži Albaniju na njenom putu ka dostizanju evropskih standarda. Za početak pregovora o pristupanju, od Albanije se očekuje da ostvari dodatni napredak u ključnim prioritetima, koji se, prije svega tiču borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Za Albaniju današnja odluka treba pokazati ojačano opredjeljenje za podršku reformama koje provodi, a još treba implementirati svoje ključne prioritete, sa posebnim fokusom na reformu administracije i sudstva, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala i osnovna prava. Konstruktivan i održiv politički dijalog ostat će krucijalan u konsolidaciji i nastavku provođenja reformi“, izjavio je tim povodom Štefan Fule, Evropski komesar za proširenje.

Put Albanije do statusa kandidata nije tekao bez poteškoća. Napredak ove zemlje u procesu evrointegracija nekoliko godina je bio zaustavljen zbog unutrašnje političke blokade i sporosti u provođenju reformi. Mnogi od tih problema otklonjeni su nakon izbora Edija Rame za premijera.

Edi Rama, nekadašnji gradonačelnik Tirane, a sadašnji Premijer Albanije, vjerovatno je nešto najbolje što se desilo Albaniji posljednjih godina. Dolaskom na funkciju premijera, okupio je oko sebe mlade, obrazovane i sposobne ljude, čija politička karijera nije kompromitovana aferama. Snažna opredijeljenost da se riješe problemi koji decenijama razaraju albansko društvo, kao i hrabrost da se uhvate u koštac sa organizovanim kriminalom i korupcijom, glavna su obilježja vlade Edija Rame.

Na konferenciji za novinare u Tirani, premijer Albanije Edi Rama istakao je da je dobijanje statusa kandidata bio prioritet njegove Vlade i cijele države.

„Ovo sigurno nije kraj našeg puta ka punom učlanjenju u EU, ali je jedan važan korak na tom putu. Od danas postoji više nade i više perspektive za sve Albance“, kazao je te izrazio posebnu zahvalnost evropskim liderima i ministrima vanjskih poslova država, koji su posvetili potrebno vrijeme i pažnju da saslušaju argumente Albanije.

„Status je dobijen na dostojanstven način i predstavlja apsolutnu novost za naše međunarodne odnose“, kazao je Edi Rama, a prenosi Al Jazeera.

Bosna i Hercegovina, nažalost, teško da se može pohvaliti vladom koja pokazuje jednaku spremnost za provođenje korijenitih promjena u zemlji.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH kažu da ne bi trebalo porediti zemlje u procesu pridruživanja, jer svaka država kandidat ima svoje specifične okolnosti, istoriju i izazove.

“Međutim, gledajući region, vidljivo je da, dok su zemlje regiona napravile napredak na putu pridruživanja ispunjavajući neophodne kriterije i obaveze, to, već neko vrijeme, nije slučaj sa BiH”, kaže za Buku Andy Mcguffie, portparol Evropske delegacije u BiH.

Evropska komisija svake godine objavljuje Izvještaj o napretku u određenoj zemlji i preporuke o tome šta je još potrebno uraditi. Iz godine u godinu, preporuke Evropske komisije tiču se istih problema koje Bosna i Hercegovina ne uspijeva riješiti.

To se prije svega odnosi na provođenje presude Sejdić i Finci putem ustavnih amandmana. Zatim na uspostavljanje efikasnog i efektivnog mehanizma koordinacije, koji je potreban da bi se osigurala potpuna finansijska pomoć Bosni i Hercegovini u narednom periodu (2014 - 2020) iz Instrumenta pretpristupne pomoći.

Takođe, napominju iz Delegacije EU, nakon pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, hitno je potrebno riješiti probleme u vezi sa prilagođavanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

“Velika većina građana ove zemlje želi BiH u Evropskoj uniji. Građani BiH žele u Uniju jer žele radna mjesta, prosperitet i sigurnost. Vjerujemo da je integracija u EU nešto što donosi promjene u regionu. Dokazana je ekonomska korist, kao što su jačanje trgovine, što pomaže zemljama da se transformišu i izgrade bolje regionalne veze, uvođenjem sličnih ekonomskih i pravosudnih reformi.”, kaže Andy McGuffie za BUKU.

A BiH je sada, uz Kosovo, ostala jedina država u regionu koja nema status kandidata za članstvo. Proces pridruživanja nije utrka, ali da jeste, nisam sigurna da bi BiH bila favorit ni u preostaloj konkurenciji.

Proces evrointegracija i u najboljem slučaju traje godinama, a da smo mi još uvijek daleko od članstva, jasno je i iz činjenice da su Albanci podnijeli aplikaciju za članstvo prije pet godina, odmah nakon što je stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. BiH još nije podnijela ni aplikaciju.

I tako…bili Čeh, Albanac i Bosanac i htjeli svi u Evropsku uniju…ne znam tačno kako ide dalje, ali prilično sam sigurna da je vic bio na naš račun.