<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Kepler otkrio planete u nastanjivoj zoni

<p>Najvažnije u ovom otkriću jest da se čak 54 egzoplaneta nalazi u tzv. nastanjivoj zoni, a u toj ih je kategoriji pet veličine Zemlje. Naučnici prije ovog otkrića nisu pronašli nijedan planet koji je ispunjavao oba uvjeta.</p> <p>

03. februar 2011, 12:00

U samo nekoliko mjeseci od početka rada, NASA-in svemirski teleskop Kepler otkrio je 1.235 planeta, od kojih nekoliko desetaka veličine slične Zemlji, najavivši pravu revoluciju u potrazi za vanzemaljskim životom.

Američka svemirska agencija objavila je senzacionalne rezultate prema kojima je Kepler zabilježio 68 tijela veličine Zemlje, 228 dimenzija 'super-Zemlje', 662 Neptuna te 165 Jupitera. Većina kruži oko zvijezda nalik našem Suncu.

No najvažnije u ovom otkriću jest da se čak 54 egzoplaneta nalazi u tzv. nastanjivoj zoni, a u toj ih je kategoriji pet veličine Zemlje. Naučnici prije ovog otkrića nisu pronašli nijedan planet koji je ispunjavao oba uvjeta.

'Od nijednog planeta veličine Zemlje za kratko smo vrijeme napravili skok na 68, a od nijednog u nastanjivoj zoni, na 54 kandidata na kojima bi voda mogla postojati u tekućem stanju. Neki od njih mogli bi čak imati satelite s tekućom vodom', rekao je voditelj Keplerove misije dr. William Borucki iz NASA-inog Istraživačkog centra Ames u Kaliforniji ističući kako čak pet egzoplaneta ispunjava oba uvjeta.

'Kepler je promijenio sve naše spoznaje o ekstrasolarnim planetima', istaknula je dr. Debra Fischer, profesorica astronomije na sveučilištu Yale u New Havenu.

Kepler je prvi NASA-in teleskop koji je sposoban otkriti planete veličine Zemlje što oko matičnih zvijezda kruže u nastanjivim zonama. U svojim istraživanjima koristi se metodom praćenja tranzita – registriranja malih promjena u sjaju zvijezda kada ispred njih prolazi planet i blokira dio zračenja koje stiže do njegovih instrumenata. Drugim riječima, Keplerovi instrumenti toliko su osjetljivi da bi mogli zabilježiti prolazak vinske mušice ispred farova automobila.

Da bi mogli potvrditi nove rezultate (zatamnjenja mogu izazvati i pojave poput Sunčevih pjega), naučnici će morati provesti dodatna istraživanja koja bi mogla potrajati i nekoliko godina, međutim očekuju da će više od 80 posto dobiti prolaznu ocjenu.

Planetima veličine Zemlje potrebno je oko godinu dana da obiđu matičnu zvijezdu u nastanjivoj zoni – slično kao našem planetu. Budući da je za potvrdu otkrića neophodno zabilježiti najmanje tri tranzita, konačni rezultati bit će poznati za tri do četiri godine.

Navedena Keplerova istraživanja provedena su od 12. svibnja 2009. do 17. rujna 2009. Svemirska promatračnica neprekidno snima više od 156.000 zvijezda, a svojim kamerama pokriva tek jednu četiristotinku neba.

Fascinantan sustav od šest planeta

Članove Keplerova tima oduševilo je još jedno zanimljivo otkriće – prvi put teleskop je snimio sustav u kojem čak šest planeta kruži oko jedne zvijezde. Njihovi promjeri kreću se od dva do četiri i pol promjera Zemlje, a masa im je od dva do 13 puta veća od Zemljine. Većina vjerojatno ima atmosferu, no budući da se čak pet od šest kreće po putanjama manjima od Merkurove, najvjerojatnije su previše vrući da bi na njima postojao život.

Naučnike je iznenadila činjenica da se tako velik broj planeta relativno velike mase – ukupno 10 puta veće od Zemljine - nalazi okupljen unutar orbite manje od Merkurove (veličine jedne desetine Zemljine). U Sunčevu sustavu unutar Zemljine orbite nalaze se tijela ukupne mase tek dvostruko veće od Zemljine.

Činjenica da je Kepler uspio zabilježiti čak šest planeta u orbiti zvijezde nazvane Kepler-11 takođe znači da su oni gotovo savršeno poredani u jednoj ravnini.

Dr. Jack Lissauer iz centra Ames kaže da će to promijeniti dosadašnje predodžbe prema kojima planeti nastaju iz oblaka ostataka u sustavima mladih zvijezda, a potom se silovito sudaraju i razmještaju u eliptične orbite koje obično nisu smještene u jedinstvenoj ravnini.

Tekst preuzet sa portala www.tportal.hr