<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Šta sve možeš na Yahoou kad si mrtav

Jedan od vodećih svjetskih internet pretraživača lansirao u Japanu servis za onlajn sahranu korisnika.

19. juli 2014, 12:00

 Da su Japanci u svemu, naročito u novim tehnologijama, nekoliko koraka ispred ostatka svijeta, pokazuje i vijest da je kompanija Yahoo u toj zemlji lansirala servis za onlajn sahranu svojih korisnika Yahoo Ending. Ideja je da se ljudi prije smrti prijave za ovu uslugu i unaprijed odrede kako će izgledati njihov digitalni sprovod. 

Promotivni video pokazuje kako članovima porodice na smart telefonu stižu oproštajne poruke od oca koji je upravo umro. To je samo jedna od funkcija novog servisa na kojem će korisnik za života moći da postavi „digitalni spomenik”, odnosno memorijalnu stranicu sa fotografijama, video-snimcima, pozivom za sahranu i gdje će moći da se izjavi saučešće, prenosi Politika.

Kako postupati sa nalozima preminulih

Grupa uticajnih američkih pravnika predložila je donošenje zakona prema kojem bi članovi porodice automatski imali pristup nalozima preminulih korisnika internet servisa, osim ako pokojnik testamentom nije odredio drugačije.

O problemu upravljanja digitalnom zaostavštinom sve više se raspravlja u SAD. Sve ono što je neko pisao na globalnoj mreži, fotografije i video-snimci koje je postavljao, može da ima značajnu materijalnu vrijednost. Treba samo zamisliti kakvu bi cijenu na nekoj aukciji dostigla digitalna imovina nekog ko je bio istorijski značajan ili makar popularan. Prema trenutnim pravilima kompanija internet industrije, Facebook, na primjer, pretvara naloge umrlih u njihove digitalne spomenike, dozvoljavajući njihovim onlajn prijateljima da i dalje pristupaju pokojnikovom profilu. Google poslije nekog vremena briše nalog nekoga ko se duže vrijeme ne loguje ili dopušta uvid određenim osobama.

Ukoliko prijedlog američkih pravnika bude usvojen, ti propisi imaće jaču pravnu snagu od kompanijskih pravila.

Da bi se spriječile zloupotrebe, ova stranica postala bi aktivna tek kada stigne zvanična potvrda o smrti za koju se u izvještajima ne navodi po čijoj naredbi treba da bude izdata – da li sam korisnik traži od pogrebnika da to učine poslije njegove smrti, ili je to obaveza porodice ili je, pak, pogrebna preduzeća automatski izdaju. Kad dobije potvrdu o smrti, servis takođe briše sve podatke koji je preminuli čuvao na Yahoo nalozima. 

Oni koji se prijave za ovu uslugu koja će se djelimično naplaćivati, imaće pomoć pogrebnika u sastavljanju testamenta, pronalaženju grobnog mjesta i planiranju drugih detalja sahrane. 

„Japanci su se u prošlosti konsultovali sa rođacima i komšijama o detaljima pogreba, ali to više nije slučaj. Sada im je glavna briga koga pitati za savjet i koliko će sve to da košta”, kazao je predstavnik pogrebnog preduzeća i naveo da su troškovi cjelokupnog obreda u toj zemlji oko 18.000 dolara. Poređenja radi, u SAD je prosječna cijena sprovoda u 2012. godini bila 7.000 dolara. 

Uskoro će Windows 95 napuniti 20 godina, podsjećaju iz Yahooa i ukazuju na to da su porasle brige oko toga šta se dešava sa digitalnom zaostavštinom poslije smrti korisnika, budući da je internet postao neizostavni dio savremenog života. 

Očekuje se da ovaj servis u budućnosti uspostavi saradnju i sa bankama, osiguravajućim kućama i drugim kompanijama kako bi upravljali podacima koji ostaju poslije smrti korisnika.