'Naše dugoročne prognoze predviđale su da će ovo ljeto biti vlažnije od prosjeka koji se mjeri prema 30-godišnjem srednjaku od 1961. do 1990. godine', rekao je za tportal.hr načelnik sektora za motrenje vremena i klime Državnog hidrometeorološkog saveza Hrvatske (DHMZ).
'To se obistinilo. Prodori hladnog, vlažnog zraka sa zapada češći su nego što je uobičajeno, osobito u priobalnom području', dodao je.
Dugoročno ipak očekujmo suše i vrućine!
Naš klimatolog koji je inače i član Međudržavnog panela za klimatske promjene (IPCC), ističe da je odstupanje tim veće zato što mjerenja u posljednjih desetak godina, ali i klimatski modeli pokazuju da bi ljeta na jugoistoku Europe i cijelom Sredozemlju u nekom dužem razdoblju trebala biti sve toplija i sve sušnija.
'Ljetna odstupanja u temperaturama i padalinama u našim će krajevima biti izraženija nego u drugim – središnjim i sjevernim dijelovima Europe. To znači da možemo očekivati više vrućina i dužih sušnih razdoblja. No istovremeno to ne znači da neće biti i negativnih odstupanja kada će ljeta biti hladnija ili vlažnija - katkada, rjeđe, javljat će se i ljeta vlažnija od prosjeka. Primjerice ove godine se dogodilo da je izostalo djelovanje Azorske anticiklone pa imamo dosta oborina. Klimatske pojave treba pratiti dugoročno kroz više godina ili desetljeća', pojasnio je naš sugovornik.
Prema podacima DHMZ-a u posljednjem je desetljeću u Hrvatskoj zabilježen izražen trend povećanja temperature i smanjenja količina oborina – niti jedno ljeto nije imalo srednju temperaturu nižu od prosjeka.
'Možemo reći da se taj scenarij, što se tiče temperatura, u zadnjem desetljeću ostvario. No isto vrijedi i za oborine. Sjetite se dugotrajnih suša u više ranijih ljeta. Gledano kroz 30 godina razdoblja od travnja do rujna bit će u prosjeku sušnija. No u nekim kratkotrajnim periodima bit će i obilnih oborina pa i poplava. Klimatski modeli pokazuju da će i kolovoz i rujan ove godine biti vlažniji od prosjeka. No kako se očekuju i iznadprosječne temperature, mogu se dogoditi i neka sušnija razdoblja', rekao je Pandžić istaknuvši da se ekstremi i odstupanja, kako pozitivna tako i negativna podudaraju s predviđanjima modela za klimatske promjene, odnosno za topliji svijet.
