Na forumu su arhitekti i stručnjaci iz oblasti urbanizma i zaštite spomenika razmatrali što je u proteklih deset godina urađeno na obnovi Mostara te što je još potrebno učiniti kako bi se najvećem gradu u Hercegovini vratio prijeratni sjaj.
Arhitekt Amir Pašić, po čijim nacrtima je rađena obnova Starog mosta, kazao je kako sama činjenica da je Stari most dospio na listu svjetske baštine UNESCO-a govori da je urađen velik posao.
No, Pašić je upozorio kako je puno malih objekata u staroj gradskoj jezgri koji još nisu obnovljeni, a i u drugim dijelovima grada postoje brojne povijesne zgrade koje treba rekonstruirati.
Po njegovim riječima, nedostatak novac nije najveća prepreka u realizaciji tih ciljeva.
- Po mom mišljenju, prvo pitanje je pitanje politike, a tek onda dolazi novac. Novca vjerojatno ima, jer ljudi u Starom gradu plaćaju jako puno dadžbina. Mi smo još prije rata imali samofinancirajući model upravljanja Starim gradom, vjerojatno prvi u svijetu. Bili smo uzor Splitu i Dubrovniku, a sada smo daleko od te razine - kazao je Pašić u izjavi za novinare.
Dodao je kako su nužne promjene te reorganizacija u samom sustavu upravljanja tim dobrima.
- Trebali bismo se vratiti na principe koji su usvojeni u UNESCO-vom menadžment planu upravljanja starom gradskom jezgrom i prilagoditi rad službi koje se bave Starim gradom tim dokumentima koje je država BiH sama predložila i što je UNESCO prihvatio - kazao je Pašić i upozorio da, ako se ne krene tim putem, postoji opasnost da Stari most dospije na listu ugrožene svjetske baštine.
Diplomirani inženjer Dino Prašo govorio je o izgradnji sportske dvorane u Mostaru, na čiji završetak Mostarci čekaju više od 25 godina.
- Kada smo krenuli s rekonstrukcijom i izgradnjom nove dvorane u planu nam je bila brza izgradnja. Međutim, dogodila se svjetska kriza pa naša kriza i ostali smo na tome da pokušavamo naći kredit kako bismo završili izgradnju - kazao je Prašo.
Izgradnja sportske dvorane košta 62 milijuna maraka, a do sada su grad Mostar i Federacija izdvojili oko 12 milijuna. Trenutno se vode pregovori s Razvojnom bankom Vijeća Europe o kreditu "teškom" oko 40 milijuna maraka.
- Oni su izvršili monitoring i vrlo su blizu da nam daju taj kredit. Međutim, pitanje je koliko smo mi blizu da ga uzmemo. Riječ je o jako velikom iznosu i da bismo ga dobili bit će potrebno uključivanje svih razina vlasti - kazao je Prašo.
