“U kratkom roku ulazak u EU stvorio je zamjetne pritiske na budžet opće države”, upozorava se u analizi i dodaje da bi se pritisak na javne finansije do 2016. mogao dodatno povećati.
Računice središnje banke pokazuju da se ukupni učinci pristupanja EU na hrvatski budžet zasad iskazuju debelim minusima. Kako sada stvari stoje, ispod crte ćemo biti i sljedećih godina.
Naime, budžeetski je minus zbog ulaska u EU lani, prema podacima HNB-a, iznosio jedan posto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), u ovoj i sljedećoj godini trebao bi iznositi po 1,2 posto BDP-a, a u 2016. mogao bi doseći 1,3 posto BDP-a.
Glavni razlog tome su hrvatske uplate u budžeta EU, koje godišnje iznose oko 1,1 posto BDP-a ili oko 3,6 milijardi kuna, no tu su i daljnje prilagodbe pravilima Unije, među kojima je i Schengen, članstvo u kojem je Vlada označila kao prioritet.
