"Srbija, kao najveća nacionalna ekonomija u regionu, još muku muči sa bruto nacionalnim proizvodom, koji je niži nego prije raspada Jugoslavije", podsjeća list.
Evropska banka za obnovu i razvoj nedavno je prognozirala da će u narednih 20 godina, ukoliko se okolnosti ne promijene, od bivših evropskih komunističkih zemalja jedino srednjeevropske i baltičke države dostići 60 odsto prosječnog prihoda po glavi stanovnika koji je EU imala 2004, prije širenja na istok.
Za zemlje Zapadnog Balkana taj cilj će - osim ako se ne desi čudo - ostati nedostižan još neodređeno dugo, ocjenjuje "Noje ciriher cajtung", a prenosi Dojče vele.
List opisuje Zapadni Balkan kao region koji karakterišu neprestani nemiri i čije se stanovništvo nada da će u okrilju EU naći stabilnost i blagostanje. Međutim, ta perspektiva je, kako piše ciriški list, veoma neizvjesna.
Dnevnik podsjeća da je zemljama Zapadnog Balkana na samitu EU u Solunu 2003. obećana evropska perspektiva, ali to obećanje danas liči na prazne priče.
Svaki evropski političar osjeća se obaveznim da ponovi tu rečenicu tokom posjete zapadnom Balkanu, ali vjera u iskrenost takvih izjava polako se gubi.
List piše i da je Hrvatska u julu prošle godine s više nezadovoljstva nego oduševljenja primljena u EU, u kojoj je još tad prevladavala prećutna saglasnost da neko vrijeme treba pauzirati s proširenjem.
Taj stav, prema navodima dnevnika, neće mnogo promijeniti ni početak pregovora o članstvu sa Srbijom.
"Takvo uskraćivanje ljubavi na Balkanu ne prolazi nezapaženo", piše list i dodaje da je uticaj EU u regionu i dalje veoma veliki, a da je priključivanje Uniji jedan od rijetkih ciljeva oko koga su složne skoro sve politicke snage.
"Istina je, međutim, da su za osiromašeni Balkan postavljeni mnogo strožiji kriterijumi nego što su bili 2004. za zemlje istočne i srednje Evrope", napominje ciriški dnevnik.
