Postoji mogućnost da obaranje malezijskog aviona na istoku Ukrajine dovede do novog pritiska Washingtona i Bruxellesa da se Beograd priključi sankcijama protiv Rusije, izjavio je za Anadolu Agency (AA) analitičar međunarodnih odnosa i profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Predrag Simić.
- Južni tok na čekanju -
Komentarišući navode beogradskih medija na tu temu Simić je u razgovou za Anadolu Agency (AA) istakao da je od izbijanja ukrajinske krize Srbija dovedena u poziciju da se opredjeljuje između EU i Rusije i da će to prolongirati izradnju Južnog toka kroz Srbiju što će, kako je naveo, svakako predstavljati jedan ozbiljan udarac u naporima da stabilizuje privredu.
"Do sada Srbija već ima posledice jer jedna od mera koju je EU uvela Rusiji jeste blokada izgradnje gasovoda Južni tok koji za Srbiju ima veliki značaj i u ovom trenutku možemo pretpostaviti da posle najnovijeg zaoštravanja odnosa obaranje malezijskog aviona iznad Ukrajine taj projekat ostaje neizvestan na jedan duži period", ocijenio je Simić.
Podsjetivši da do sada nije otvoreno ni jedno poglavlje, istaknuti politički analitičar i diplomata iz Beograda smatra da će odlaganje početka pregovora Srbije sa EU biti neki od problema koje će otvoriti poslednji događaji u Ukrajini.
"Dosta su jasne naznake da u slučaju da Srbija pokuša da zadrži svoju neutralnu poziju u daljem zaoštravanju između Rusije i Zapada da bi to verovatno odložilo početak pregovora tek za narednu godinu ili kasnije", rekao je Simić dodavši da to brine političare i analitičare u Srbiji.
- Traženje osuda i sankcija -
Na pitanje da li se očekuje da EU uskoro od Beograda zatražiti da jasno osudi zločin proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine, Simić koji je profesor međunarodne i vanjske politike, kaže da, ukoliko EU definitivno utvrdi da su za obaranje aviona odgovorni proruski pobunjenici na istoku Ukrajine takav scenario je gotovo izvjestan.
"Od članica, naročito kanditata kao što je Srbija, naravno da će tražiti da se pridruže osudama i sankcijama, međutim u ovom trenutku mislim da je još uvek otvoreno pitanje kako je do obaranja došlo i kako se avion našao u ratoj zoni. Za sada ostaje da vidimo u kojem pravcu će teći istraga i u koga će se uperiti prstom da je odgovoran za obaranje aviona", podvukao je istaknuti poznavalac diplomatije i bivši ambasador Srbije u Parizu.
On se složio sa stavom da Srbija kao kanditat za članstvo jeste neko ko bi trebao da svoju politiku usaglašava sa stavovima EU naglasivši da se Srbija prilikom glasanja u UN-u samo u 50 posto slučajeva složila sa EU.
"To je nešto što za zemlju kandidata nije prosto održivo, nemoguće je biti neutralan, a tražiti članstvo u EU. EU je organizacija svrstanih zemalja, svrstanih uz EU za zajedničku spoljnju i odbrambenu politiku i bez obzira što ulazak u EU nema onu težinu vojno-političkog saveza kao što je NATO, EU ostavlja vrlo malo prostora za neutralnost", izjavio je analitičar vanjske politike Predrag Simić navodeći primjer da su Švedska, Austrija i Finska, evoluirale u evropskoj politici od ulaska u EU i da vode zajedničku spoljnju i bezbjednosnu politiku Bruxellesa.
"To se očekuje i od Srbije", konstatovao je profesor Simić.
Složio se i da sva priča o pritiscima na Srbiju može da se poveže sa stavom, pogotovo nakon izbora Jean-Claude Junckera za predsjednika Evropske komisije (EK) da proširenja EU neće biti barem u narednih pet godina.
"Upravo Beograd traži još prostora na međunarodnoj sceni nastojeći da očuva vitalne odnose sa Rusijom jer je u ovom trenutku za Srbiju jedini izvor gasnih energenata", rekao je istaknuti diplomata i zaključio da Srbija, dokle god ne nađe alternative za postizanje drugih energetskih izvora neće biti u poziciji da se suprostavi Rusija koja tu još uvijek ima monopol.
