Visoka ljetnja temperatura, poremećaji u vodosnabdijevanju, način ishrane, godišnji odmori i migracija stanovništva uz povećanje populacije insekata i glodara najznačajniji su faktori koji dovode do povećanog rizika za obolijevanje od crijevnih zaraznih bolesti. Zbog toga su bolesti izazvane pokvarenom hranom ljeti dva puta češće, jer se bakterije koje ih izazivaju brže razvijaju u toplim i vlažnim vremenskim uslovima.
Crevne zarazne bolesti prvenstveno se prenose zagađenom hranom i vodom, i prljavim rukama, a izazivači mogu da budu različite vrste mikroorganizama. Uzročnici crijevnih infekcija su najčešće različite bakterije i njihovi toksini, zatim, virusi i paraziti.
Doktorka Bojana Grgić, šef Odjeljenja za epidemiološki nadzor u Institutu za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”, kaže da u svijetu raste broj ljudi kod kojih postoji povećan rizik od zaraze, često sa ozbiljnim posljedicama.
Pod povećanim rizikom od oboljevanja su mala djeca, zbog nedovoljno “zrelog” odbrambenog sistema i činjenice da srazmerno svojoj masi unose veću količinu hrane u odnosu na odrasle osobe. Djeca su izložena većoj koncentraciji mikroorganizama i njihovih toksina u hrani.
Trudnice, zbog promjene nivoa hormona u trudnoći, takođe su podložnije ovim bolestima, zatim, osobe sa oslabljenim imunitetom, pacijenti koji se liječe od malignih tumora, i stariji od 65 godina, i to iz dva razloga: prvi je što imaju prirodno oslabljene odbrambene snage, a drugi što imaju oslabljen vid pa ne mogu jasno da vide da li je hrana dovoljno čista i oprana. I promena klime i hrane, što je karakteristično na putovanjima, mogu da utiču na razvoj crijevne infekcije.
Posljednjih godina, međutim, povećava se broj zaraženih salmonelama iz povrća i voća, naročito iz zelenog lisnatog povrća i kupusa.
"Ove namirnice se jedu prevashodno svježe, a često se i navodnjavaju kontaminiranom vodom, pa otuda učestalost zaraze ovim putem. Poznato je da je kupus, salatu, kao i drugo lisnato povrće inače teško temeljno oprati. Kada se uzme u obzir i činjenica da se namirnice na pijacama redovno prskaju i vlaže, što pogoduje rastu i razmnožavanju bakterija, postaje jasno zašto ljeti imamo dodatni broj crevnih infekcija", objašnjava dr Grgić.
Naša sagovornica kaže da su među bakterijama najčešći uzročnici crevnih infekcija one iz roda salmonela, ešerihija koli i šigela, kao i kampilobakter:
"Kod ovih oboljenja uzročnik se izoluje iz sumnjive namirnice i iz stolice oboljelog. Klasično trovanje hranom, tzv. bakterijsku intoksikaciju, izazivaju bakterije koje izlučuju toksine u hrani u kojoj su prisutne, pri čemu se u uzorku inkriminisane hrane ili stolice oboljele osobe obavezno nalazi toksin. Ali, bakterija može i ne mora da se izoluje. Najčešći uzročnici trovanja hranom su stafilokok, bacilus cereus i klostridijum botulinum".
Virusi uzrokuju od 30 do 40 odsto slučajeva zaraznog proliva. Gastroenteritis mogu uzrokovati mnoge vrste virusa, ali su najčešći vrlo zarazni rotavirus, virus norvalk i neki serotipovi adenovirusa. Rotavirus je vodeći uzročnik jakog proliva kod djece (najveća učestalost u djece u dobu od tri do 15 mjeseci), a može da se javi i kod odraslih koji su u bliskom kontaktu sa zaraženim djetetom. Ovi virusi često mogu da se nađu u zagađenoj hrani ili u vodi za piće. Simptomi se pojavljuju od jednog do tri dana nakon uzimanja zagađene hrane ili vode.
" Crijevne zarazne bolesti nije moguće iskorijeniti bez obzira na podizanje nivoa opšte i zdravstvene kulture. Ali, uz određenu dozu opreza prilikom pripreme hrane može se mnogo doprineti smanjenju broja oboljelih", napominje dr Grgić.
Sirće kao zaštita
Doktorka Bojana Grgić savjetuje da se voće ili povrće, ako se jede sirovo, temeljno pod mlazom vode opere: - Svaki list ili plod posebno oprati i dobro ga osušiti, kad god je to moguće oljuštiti i koristiti odmah. Dobro zakiselite salatu, jer kisela sredina ne prija salmonelama i one u tim uslovima ne mogu da se razmnožavaju.
