Telegram je stigao u ratnu prijestnoicu Srbije pre tačno sto godina, mjesec dana nakon atentata u Sarajevu, u kojem su ubijeni prestolonasljednik nadvojvoda Franc Ferdinand i njegova supruga. Od danas je izložen u Domu Narodne skupštine u Beogradu.
Objava rata upućena je Srbiji u prijepodnevnim satima, običnom telegrafskom poštom, a telegram je sadržao tri rečenice. U prvoj je stajalo da Vlada Srbije nije "na zadovoljavajući način odgovorila na notu" iz Beča, dostavljenu 23. jula, odnosno na ultimatum. Potom je slijedio stav da je otuda Austro-Ugarska "prinuđena da se osloni na silu oružja".
A treća, posljednja rečenica glasila je: "Austrougarska smatra da se od ovog trenutka nalazi u ratu sa Srbijom".
Telegrami su izloženi i u Beču i u Beogradu, a niški Istorijski arhiv nedavno je otklonio jednu dilemu i oktrio da je tadašnji predsjednik Ministarskog savjeta Nikola Pašić telegram primio u niškom hotelu "Evropa", a ne u "Orijentu" kako se ranije mislilo.
Kako su prenijele "Južne vesti", trojica istoričara iz Arhiva su otkrili zabilješku telegrama, kojom je otpočeo Prvi svjetski rat, a koja ukazuje na to da je dokument stigao u hotel „Evropa“, nekada na mjestu današnje zgrade Pošte, odnosno tačnije, preko puta nekadašnjeg hotela „Niš“ u Voždovoj (tada Pirotskoj) ulici.
"U zabilješci telegrama se navodi da je stigao 28. jula 1914. godine i da ga je primio pisar Momčilo D(Đ)urašković. Do sada je bilo malo poznato da je na tekst ultimatuma Nikola Pašić odgovorio „To smo i očekivali“. Vrlo često se može vidjeti da istorijski podaci navode da je Pašić primio telegram u „Orjentu“, ali ovaj dokument dokazuje da je to zapravo bilo u „Evropi", rekao je istoričar Boban Janković, arhivista u ovoj državnoj ustanovi za "Južne vesti".
Osim telegrama objave rata, u Domu Narodne skupštine su u okviru izložbe "Juli 1914 - u dokumentima" izloženi i izjava britanskog ministra spoljnih poslova da je srpski odgovor na austrougarski ultimatum osnov za mirno rješenje spora, vanredno izdanje Novosti iz tog vremena, kao i stenografske bilješke sa vanrednog zasijedanja Narodne skupštine u Nišu od 27- 31. jula 1914. godine...
U vitrinama izložbe je i pismo regenta Aleksandra Karađorđevića ruskom caru Nikolaju II u kojem ga obavještava da je Austrougarska predala ultimatum sa zahtjevima koji su ponižavajući za Srbiju kao nezavisnu državu i odgovor ruskog cara da Rusija neće ostati ravnodušna prema sudbini Srbije.
Tu su i obavještenja o prekidima diplomatskih odnosa Austrougarske sa Srbijom, predaji odgovora na ultimatum Austrougarske i prekidu diplomatskih odnosa Austrougarske sa Srbijom, proglas regenta Aleksandra Karađorđevića i srpske vlade povodom objave rata Austrougarske Srbiji.
Biće izložena informacija poslanika Kraljevine Srbije u Londonu Matije Boškovića Pašiću o izjavi britanskog ministra spoljnih poslova Edvarda Greja nemačkom ambasadoru u Londonu knezu Lihnovskom da je srpski odgovor na austrougarski ultimatum zadovoljavajući i da daje osnov za mirno rješenje spora. Od 28. jula 1914. godine.
Telegram objave rata:
Kraljevom ministru inostranih dela u Nišu
Kraljevska Vlada Srbije nije na zadovoljavajući način odgovorila na notu datiranu 23. julom 1914. godine, koju joj je predao autrougarski poslanik u Beogradu, zbog čega Carska i Kraljevska Vlada nalazi da je prinudjena da se osloni na silu oružja radi očuvanja svojih prava i interesa. Od ovog trenutka Austrougarska se smatra u ratu sa Srbijom.
Ministar inostranih dela Austrougarske, grof Berthold“.
