<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Bitka za Sutjesku se nastavlja: Potaknuti nadležne institucije da obustave plan izgradnje hidroelektrana

Razvoj hidroenergetskog projekta u samom srcu nacionalnog parka neupitno ugrožava izvornost prirode...

03. august 2014, 12:00

Nastavak kampanje Bitka za Sutjesku, te pokretanje inicijative i peticije za izmjenu Prijedloga Prostornog plana područja posebne namjene Nacionalnog parka Sutjeska, vezano za izgradnju hidroelektrana predstavljen je u Banjaluci.

Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu
iz Banjaluke rekla je da nastavljanjem kampanje i pokretanjem peticije žele da potaknu nadležne institucije da obustave plan izgradnje hidroelektrana i očuvaju ovo područje divljine u srcu Evrope i za buduće generacije.

“Peticiju pokrećemo tačno godinu dana nakon što je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS odobrilo Studije uticaja na životnu sredinu malih hidroelektrana na rijekama Sutjeska i Hrčavka, nakon čega je Centar za životnu sredinu pokrenuo sudski spor protiv nadležnog ministarstva”, istakla je Nataša Crnković.

Petra Remeta iz WWF-ovog Mediteranskog programa kazala je da razvoj hidroenergetskog projekta u samom srcu nacionalnog parka neupitno ugrožava izvornost prirode, a time i opstanak parka i mogućnosti koje pruža lokalnom stanovništvu.

Ona je istakla da samo jedna hidroelektrana može imati značajne negativne uticaje na vodene ekosustave, te na biljni i životinjski svijet koji ovisi od njih, a ovdje je riječ o 4 hidroelektrane. WWF smatra da bi nacionalni parkovi i druga iznimna područja trebali biti zaštićena od ovakvih destruktivnih infrastrukturnih projekata.

Vladimir Stupar iz udruženja Arbor Magna iz Banjaluke skrenuo je pažnju na nedovoljnu uključenost stručnjaka u planiranju upravljanja Nacionalnim parkom Sutjeska.

“Mišljenja stručnjaka koji ovo područje istražuju godinama se ignorišu, a to je kada je u pitanju ovako jedinstveno i važno područje, nedopustivo”, istakao je Stupar.

Zelengora

Nenad Ikonić iz Spasilačkog kluba Wolf iz Foče kazao je da je prostor Nacionalnog parka Sutjeska jedinstveni potencijal za razvoj avanturističkog turizma, te da je kanjoning relativno mlad sport što se tiče Balkana, ali to je sport koji poprima što više popularnosti.

„Kanjon Hrčavke će biti prvi kanjon u Bosni i Hercegovini, odnosno u Republici Srpskoj, koji će se upotrebljavati u komercijalne svrhe, odnosno u turističku ponudu. Neshvatljivo je da se napadaju zaštićena područja koja su već ranije opravdano stavljena pod posebni režim zaštite“, dodao je Ikonić.

PRIKUPLJANJE POTPISA


Prikupljanje potpisa za građansku inicijativu će biti organizovano u 20 mjesta u Republici Srpskoj i trajaće sedam dana, a počeće 4. avgusta.

Udruženja građana, stručnjaci i pojedinci traže jasno odustajanje od gradnje hidroelektrana i apeluju na sve građane da potpišu peticiju za izmjenu Prostornog plana NP Sutjeska i tako pomognu u očuvanju najstarijeg nacionalnog parka u Bosni i Hercegovini.

NAJVEĆI NACIONALNI PARK U BIH

Nacionalni park „Sutjeska“ je najstariji i najveći nacionalni park u BiH koji se od svog osnivanja, 1962. godine bavi turizmom. „Sutjeska“ je po svojim prirodnim vrijednostima i ljepotama biser RS i BiH. Ovaj Nacionalni park obuhvata prostrano planinsko područje na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore, oivičeno rijekama Pivom, Drinom, izvorišnim tokom Neretve, te planinskim masivima Bioča, Vučeva, Maglića, Volujaka, Lebršnika i Zelengore.

Površina parka iznosi 17.250 ha, od čega je preko 66 odsto pokriveno šumama, a ostatak čine livade, pašnjaci i goleti iznad gornje granice šuma. Pored toga, Nacionalni park “Sutjeska” upravlja lovištem “Zelengora, koje zahvata površinu od oko 53.240ha.

Spomenik



Ovaj park je dom je jednoj od dvije preostale prašume u Evropi, zvanoj Perućica. Stabla bukve, visoka i preko 60 metara, kao i endemski crni borovi rastu na liticama koje štite ovu drevnu i zaista posebnu šumu. Vodopad Skakavac se može vidjeti sa vidikovca, a o ovaj 75-metarski vodopad je sakriven masivnom zelenom šumom koja prekriva dolinu.

Rijeka Sutjeska uklesala je prelijepu dolinu u središtu parka i odvaja planinu Zelengoru od planina Maglić i Volujak. Najviši vrh Bosne i Hercegovine, Maglić 2,386 m, nalazi se u parku, na granici sa Crnom Gorom.

Sva ova prirodna ljepota ubrzo može biti narušena zbog planirane izgradnje hidroelektrana, a bitka između prirodnih bisera i planirane ekonomnske dobiti u ovom slučaju je duga i teška. Mi se možemo samo nadati da generacije koje dolaze neće tražiti od nas odgovor zašto nismo dovoljno jako čuvali ono što nam je priroda bezrezervno dala.

Stručnjaci i ekolozi ističu da je ovaj dragulj ugrožen planom Vlade Republike Srpske za izgradnju četiri male hidroelektrane u samom srcu Nacionalnog parka.