Uz zvuke zvona, preživjeli, rodbina, zvaničnici vlade i strani delegati odali su poštu žrtvama minutom ćutanja u 8.15 po lokalnom vremenu kada je detonacija pretvorila taj grad u zapadnom Japanu u pakao.
Ljudi su položili cvijeće ispred spomenika u Memorijalnom parku mira u centru Hirošime, navodi AFP.
Gadonačelnik Hirošime Kazumi Macui pozvao je američkog predsejdnika
Baraka Obamu i druge svjetske lidere da dođu i lično vide posljedice
bombe.
"Predsjedniče Obama i svi lideri država sa nuklearniim
oružjem, molim vas da što prije odgovorite na poziv da posjetite gradove na
koje je bačena atomska bomba da bi ste lično vidjeli šta se dogodilo.
Ako to učinite uvjerićete se da je nuklearno oružje apsolutno zlo koje ne
smije više postojati", prenosi AP.
Hirošima je ove godine
pokrenula kampanju slanja pozivnica Obami napisanih na papiru
napravljenom recikliranjem nekoliko desetina miliona "origamija"
(tradicionalna japanska vještina kreiranja modela od papira), koji su
simbol mira.
Oko 45.000 ljudi odalo je poštu žrtavama atomske
bombe minutom ćutanja na ceremoniji u Parku mira u Hirošimi, u blizini
epicentra napada atomskom bombom 1945. u kome je poginulo 140.000 ljudi.
Druga atomska bomba bačena je na Nagasaki tri dana kasnije -
ona je usmrtila još 70.000 ljudi, što je primoralo Japan da se preda u
Drugom svjetskom ratu.
Broj preživjelih, koji se zovu "hibakuša",
ove godine je bio jedva nešto malo veći od 190.000. Oni u prosjeku imaju
79 godina i mnogi od onih koji su prisustvovali ceremoniji su njihovi
mlađi rođaci i potomci.
Zvaničnici gradske vlade u Hirošimi su
rekli da je tokom prošle godine umrlo 5.507 ljudi koji su peživjeli napad
nuklearnom bombom na taj grad, navodi AFP.
Američki bombarder B-29, nazvan "enola gej", je 6. avgusta 1945, u
jednom od posljednjih poglavlja Drugog svjetskog rata, bacio atomsku
bombu na Hirošimu, od koje su trenutnu smrt našle desetine hiljada
ljudi, a do decembra iste godine broj žrtava se popeo na 140.000.
Tri dana kasnije Amerikanci su bacili atomsku bombu i na japanski lučki grad Nagasaki, usmrivši tamo oko 70.000 ljudi.
Japan je potpisao kapitulaciju 15. avgusta 1945, čime je okončan Drugi
svjetski rat, a američki istoričari do danas "lome koplja" oko toga da li
su ili ne te dvije atomske bombe ubrzale kraj rata, prinudivši Japan na
predaju i sprečivši mnoge žrtve planirane kopnene invazije na tu zemlju.
Hirošima i Nagasaki su gradovi predvodnici antinuklearnog pokreta u svijetu, koji atomske bombe naziva "apsolutnim zlom".
Prošle nedjelje američki mediji su objavili da je umro posljednji
preostali član posade bombardera "enola gej", 93-godišnji Teodor Van
Kirk, koji je u jednom od svojih posljednjih intervjua izrazio uvjerenje
da atomske bombe treba zabraniti.
Grad je razoren, a 13 kvadratnih kilometara pretvoreno je u pustoš. Poginulo je oko 117.000 ljudi, a od posljedica bačene bombe stradalo je 217.137.
Atomski napad na Hirošimu bio je praćen još jednim napadom tri dana kasnije na Nagasaki. Posljedice su bile katastrofalne.
Atomska bomba snage 13 kilotona izbačena je iz bombardera sa visine od
9.400 metara. Eksplodirala je iznad grada, na visini od oko 600 metara,
izazvaši toplotni talas temperature 4.000 stepeni Celzijusa u prečniku
oko 4,5 kilometara.
Samo na dan bombardovanja, u Hirošimi, koja
je tada imala oko 300.000 stanovnika, poginulo je 70.000 ljudi. Od
pritiska užarenog vazduha i usisnog pritiska razoreno je oko 70.000
zgrada od ukupno 90.000.
Bomba nazvana "Mali dječak" bila je
rezultat višegodišnjeg napora da se u okviru američkog projekta
"Menhetn" proizvede nuklearno oružje. Vojska Sjedinjenih Država okupila
je tadašnje istaknute fizičare i matematičare kako bi pretekla
nacističku Njemačku u proizvodnji atomskog oružja.
Prvi put u
istoriji, po odluci tadašnjeg američkog predsjednika Harija Trumana,
nuklearno oružje upotrebljeno je u ratu. Ti napadi su bili direktan
povod za kapitulaciju Japana 15. avgusta 1945. godine čime je završen
Drugi svjetski rat.
Pretpostavlja se da je 129.000 ljudi
poginulo u napadima, a da je najmanje dva puta više umrlo od direktnih
posljedica radijacije, gladi i opekotina.
Gradovi Hirošima i Nagasaki su postali važan simbol u borbi za svijet bez atomskog oružja.
Djevojčica sa "hiljadu ždralova"
Japanci vjeruju da će svaku bolest ili nevolju savladati ukoliko
uspiju da naprave hiljadu papirnih ždralova. U tu priču vejerovala je i,
ozračena od ekspolozije, djevojčica Sadako Sasaki iz Hirošime.
Napravila ih je preko 900 prije nego ju je leukemija savladala. Zato djeca
cijeloga svijeta od dana njene smrti šalju, zajedno sa porukama miru, niske i
niske papirnih ždralova. One se kače na Spomenik miru u centru Hirošime
posvećan maloj Sadako, ali i svim dječjim žrtvama rata.
