Njemačka vlada se odlučila da po pitanju regulisanja "digitalne revolucije" vozi paralelno na tri kolosijeka. Prvo: nadležnosti za razne domene interneta biće podijeljene na tri ministarstva (ministarstvo privrede, za infrastrukturna pitanja te ministarstvo unutrašnjih poslova). Drugo: u zakonodavnom organu, njemačkom parlamentu, oformljen je poseban odbor "Internet i digitalna tehnika". Taj odbor u kojem će sjediti eksperti za internet među poslanicima, biće mjesto odakle će se slati impulsi Bundestagu za usvajanje raznih zakona. I treće: njemačka vlada će do 20. avgusta usvojiti takozvanu "digitalnu agendu".
Ova agenda bi, prema mišljenju kancelarke Merkel, trebalo da predstavlja liniju vodilju za sve ministre u vladi. Kancelarka je i prije usvajanja ovog plana djelovanja izjavila kako je riječ o "sveobuhvatnoj tehnološkoj reformi" koja predstavlja "centralni zadatak Njemačke". Ona očito želi da Njemačka sustigne neke druge države po ovom pitanju i da tema "internet" postane jedna od najvažnijih.
Razlaz sa "erom naivnosti"
U proteklom mandatu ova tema je za vladu bila sporedna. Postojala je "Anketna komisija za internet" koja je trebalo da se pozabavi političkim izazovima koje nameću informacione tehnologije. Međutim, rad te komisije, osim onog dijela koji se odnosi na zaštitu autorskih prava izdavača, nije ima velikog odjeka ni među parlamentarcima niti u diskusijama koje su vođene u javnosti. Malo političara se pozabavilo izazovima interneta, a neki su se nadali da će svoju kompetentnost za tu temu pokazati time što su otvorili svoj kanal na twitteru.
U junu 2013. mediji su počeli sa objavljivanjem informacija koje im je dostavio saradnik američke obavještajne službe NSA, Edward Snowden. Javnost je postala svjesna negativnih strana interneta, poput masovnog nadziranja i "cyber-rata". To što je kancelarka tada govorila kako je internet "za nas još uvijek nešto novo", pokazalo je potrebu da se nadoknadi zaostatak. Afera Snowden imala je i političke konsekvence. U martu 2014. formiran je poseban istražni odbor u parlamentu koji treba da istraži internet aktivnosti agencije NSA, ali i drugih agencija. Internet je tako postao jedna od brizantnih političkih tema. Političar CDU-a Thomas Jarzombek je nedavno izjavio kako je je "prošla era naivnosti u mreži".
Brzi internet za sve
Na putu ka digitalnoj budućnosti privreda je daleko ispred njemačke politike. Hightech-branša se razvila i bez "digitalne agende". Ona je nakon mašinske industrije druga po veličini po broju radnih mjesta. Ipak, za dalji rast joj je hitno potrebna bolja komunikacijska struktura i brzi internet za sve građane. Novim firmama koje imaju dobre ideje na ovom planu mora se omogućiti lakši dolazak do potrebnih kredita. Sve firme se moraju bolje zaštiti od cyber-kriminalaca.
Nacrt "digitalne agende" je već procurio u javnost i već je izazvao prva razočarenja. Očito je da vlada kancelarke Merkel u prvom planu ima interese privrede. Navode se konkretni ciljevi: do 2018. bi se morala uspostaviti internet-mreža čija propusnost podataka dostiže 50 Megabita po sekundi, podijeliti frekvencije za širokopojasnu bežičnu internet-mrežu, ukidanje odgovornosti provajdera za javne WLAN mreže...
Sve ovo su stvari na čije se provođenje od strane politike ustvari čeka već godinama. Postoji i neskroman cilj koji glasi: Njemačka bi trebalo da postane "digitalni motor razvoja u Evropi", što bi trebalo da rezultira otvaranjem 15.000 firmi godišnje.
Prevaziđen šok koji je izazvao Snowden
Osim toga, plan vlade predviđa da se veće težište stavi i na sigurnosna pitanja i pitanja zaštite podataka. Šok koji je nastao nakon otkrića Edwarda Snowdena bi trebalo da se prevaziđe u kojem bi "Njemačka uz odgovarajuća programska i elektronska rješenja postala broj jedan u svijetu kada su u pitanju tehnologije šifriranja", stoji doslovce u vladinom dokumentu.
Međutim, put do tog cilja je koncipiran prilično nejasno. Za početak će biti uvedena obaveza da se prijavi svaki incident koji ima veze sa sigurnošću interneta. Mnoge firme to nisu činile iz straha da će zbog hakerskih napada izgubiti povjerenje tržišta.
Proces sa "otvorenim ishodom"
Digitalna agenda ima i poglavlja koja se zovu: "Inovativna država", "Digitalno društvo", "Obrazovanje, istraživanje i kultura", te "Evropska i međunarodna dimenzija Digitalne agende".
Plan vlade je da pokrene otvoren proces. Predviđene su brojne mogućnosti da se povede diskusija o raznim pitanjima, da se formiraju radne grupe. Jednom godišnje će na posebnom skupu na ove teme raspravljati predstavnici politike, privrede i nauke.
A za vrijeme predsjedavanja grupom G7 naredne godine Njemačka ima namjeru da pokrene razgovore o evropskim i internacionalnim aspektima na ovu temu, što bi moglo da dovede i do usvajanja "međunarodnog prava na polju interneta".
