Informacija je to koja je za Jutarnji potvrđena iz Vladinih krugova, a načelna odluka je navodno donesena.
"Dio Jadransko-jonske autoceste na južnom Jadranu gradit će se kao nastavak A1, ali najvjerovatnije ne preko Neuma i Dubrovnika, nego preko Počitelja i Trebinja, odakle će nastavljati prema Crnoj Gori i Albaniji. Turistička središta, uključujući Dubrovnik, te zračna luka u Čilipima s tom bi autocestom trebali biti povezani brzim cestama", istaknuto je.
To znači da Dubrovnik i krajnji jug Hrvatske s ostatkom zemlje i EU-om, po svemu sudeći, i neće biti spojeni autocestom, nego postojećom Jadranskom magistralom.
Ona će, međutim, na nekim mjestima biti pretvorena u brzu cestu, odnosno dobit će još jednu traku, a na nizu lokacija u planu je i gradnja obilaznica. Hrvatskoj, dodaje izvor blizak redakciji Jutarnjeg, ostaje prioritet i gradnja Pelješkoga mosta, čime će se omogućiti brži put prema Dubrovniku zaobilaženjem Neuma i tamošnijh graničnih prijelaza.
Uvijek ostaje i mogućnost da Hrvatska sama izgradi autocestu do Dubrovnika, ali ona neće imati karakter međunarodne saobraćajnice.
Iako nastavak Dalmatine, koja je nedavno stigla do Ploča, autocestom preko Popova polja u BiH teško može naići na oduševljenje na krajnjem jugu zemlje, dio stručnjaka tvrdi da je to, s obzirom na uzak kopneni prostor koji na tom dijelu pripada Hrvatskoj i konfiguraciju terena, najbolje rješenje.
Gradnja Jadransko-jonske autoceste bila je jedna od glavnih tema jučerašnjeg sastanka premijera Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije u Cavtatu. No, susret Zorana Milanovića, Vjekoslava Bevande, Mila Đukanovića i Edija Rame u cavtatskom restoranu Leut samo je uvertira u puno značajniju konferenciju o zapadnom Balkanu koja se krajem sedmice, pod patronatom njemačke kancelarke Angele Merkel, održava u Berlinu.
Cilj je da premijeri zemalja regije na berlinskoj konferenciji pred njemačku kancelarku izađu s prijedlogom stvaranja posebnog fonda iz kojeg bi se do 2020. godine finansirala izrada projektne dokumentacije za dijelove Jadransko-jonske autoceste u BiH, Crnoj Gori i Albaniji.
Gradnja Jadransko-jonske autoceste u tim zemljama mogla bi početi tek nakon što se izradi projektna dokumentacija, što znači da je njen završetak izgledan tek 2030. ili čak kasnije.
