To je najveće poskupljenje nekretnina u Švedskoj u protele četiri godine, prenio je list Figaro.
U centru Stokholma, cijena kvadratnog metra stambenog prostrora dostiže 7.700 evra što je 30 odsto više nego u Helsinkiju.
Cijene nekretnina u Švedskoj su za 20 odsto više zbog spekulativnog mehura, i tokom naredne godine trebalo bi da padnu 10 odsto, smatraju stručnjaci u toj oblasti.
Svaki četvrti korisnik stambenog kredita u Švedskoj uspijeva da otplaćuje samo kamatu odlažući otplatu glavnice zajma. Njihova nesolventnost sve više zabrinjava švedsku centralnu banku, Riksbanku.
Guverner centralne banke Stefan Ingves najavio je da će od banaka zahtijevati da od svojih klijenta zatraže isplatu glavnice, a ne samo kamate.
Švedski ministar finasija Anders Borg zalaže se za uspostavljanje strožih kriterijuma iako je svjestan da je to nepopularna mjera koja sa sobom nosi priličan rizik uoči izbora.
Mehur nekretnina sve više pogađa mlade Šveđane. U Stokholmu studenti nemaju više dovoljno sredstava da plate stanarine u centru grada. Firme sve rjeđe pronalaze stručnjake spremne da plate visoke kirije.
Švedski mehur nekretnina nastao je zbog niske kamatne stope. Prošlog mjeseca, centralna banka je smanjila referentnu kamatnu stopu više nego što je predviđeno na 0,25 odsto primoravajući banke da ponovo snize kamatne stope na hipotekarne kredite. Pritisak raste u zemlji kako bi kamatne stope bile svedene na nulu.
Za razliku od Velike Britanije koja je odlučila da se oslobodi spekulativnog mehura, Švedska, čini se, nije spremna da pooštri svoju monetarnu politiku. Stručnjaci smatraju da će Riksbanka sačekati dok privredni rast realno ne poraste kako bi mogla da reaguje.
U drugom tromjesečiju ove godine, švedski privredni rast iznosio je 0,2 odsto na kvartalnom nivou odnosno 1,9 odsto na godišnjem nivou. Početak godine nije bio sjajan a nezaposlenost je dostigla osam odsto, što je za ovu zemlju visoka stopa.
Među razvijenim zemljama Švedska ima najjeftinije hipotekarne kredite. Stopa rasta stambenih kredita iznosi osam odsto na godišnjem nivou, a kreditna zaduženost građana je duplo veća u odnosu na zemlje kao što su Danska, Engleska ili SAD.
Rastu cijena nekretnina doprineli su uglavnom Norvežani koji su u pograničnim regijama kupovali nekretnine ne pitajući za cijenu. Kupci iz Norveške činili su 80 odsto stranih investitora u sektoru nekretnina. Ostali kupci su bili uglavnom iz Danske i Njemačke, koji su najčešći strani vlasnici švedskih nekretnina.
U posljednjih deset godina cijena nekretnina u Švedskoj je porasla više od 100 odsto, a zarade su u istom periodu povećane oko 33 odsto. Prije deset godina Šveđanima je bilo potrebno oko pet prosječnih godišnjih plata za kupovinu kuće a danas im je potrebno osam. Stambene nekretnine su u Švedskoj najveći porast cijena pretrpele u periodu od 2002.do 2007. godine. Tokom tog perioda cijena nekretnina je porasla 92 odsto.
