Osim Merkel, na konferenciji su se obratili i predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Baroso, te albanski premijer Edi Rama.
Merkel je kazala da su potrebni zajednički projekti na Balkanu u oblastima infrastrukture, povećanja radnih mjesta i zapošljavanja, a da će Njemačka biti partner, prenosi bh. novinska agencija Patria.
Dogovoreno je da se održavaju sastanci svake godine, a već u narednoj godini domaćin je Austrija.
"Imamo puno posla. Trebaju nam politička rješenja, kao što su ona koja su već dijelom postignuta između Srbije i Kosova. Predstoje nam izbori u BiH, a nakon njih očekujemo da će se reformski proces odvijati brže. Vidjet ćemo kako će ići proces formiranja nove Vlade. Njemačka će biti partner, ali je na političkim partijama da pokažu jači interes za sve ono što se očekuje od BiH" - kazala je Merkel.
Premijer Vjekoslav Bevanda za BHT1 kazao je da se ne možemo odvojiti od susjeda i ne trebamo to raditi.
"Danas smo završili bilateralne sastanke. Istakli smo projekte koji donose dobro i otvaraju našu regiju prema ostatku Evrope i svijeta. Zadovoljan sam da su izgrađeni odnosi povjerenja i iskrenosti" - kazao je Bevanda.
Ranije u toku dana, ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija učestvovao je na konferenciji šefova vlada, ministara vanjskih poslova i ministara ekonomskih poslova o Zapadnom Balkanu.
Osim Lagumdžije, delegaciju BiH čine predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Boris Tučić.
Održana je sesija "Nova regionalna paradigma" uz učešće ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana, Slovenije, Hrvatske, evropskog komesara za proširenje Štefana Fulea i domaćina sastanka, njemačkog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera.
Lagumdžija je tokom svog obraćanja pozdravio namjeru Njemačke da od iduće godine, posredstvom njemačkih investitora, pokrene inicijativu "podizanja kupovne moći". Riječ je o namjeri da se sistemski njemački investitori potiču na ulaganje i time podizanje cjelokupnog ekonomskog potencijala regiona.
"Dovoljno je razloga da, uz pomoć EU, čija meka sila pretpristupnih fondova i dobrosusjedske politike nam je i pomogla da dođemo do ovog nivoa, uspostavimo veze koje do sada nismo uspjeli i ponovno sagradimo mostove koje smo porušili" - kazao je Lagumdžija.
Prema njegovom mišljenju konferencija u Berlinu je jasan znak podrške procesu proširenja Evropske unije, odnosno podrške evropskim integracijama BiH i drugih zemalja Zapadnog Balkana. On se založio za realizaciju zajedničkih, regionalnih projekata u oblastima energetike, infrastrukture i sprječavanja i upravljanja prirodnim nepogodama, konkretno za realizaciju projekata Jadransko-jonskog autoputa i Jonsko-jadranskog gasovoda (IAP), projekata regionalne prevencije i upravljanja prirodnim nepogodama: između BiH, Hrvatske i Srbije - uspostavljanje regionalnog centra za rano upozoravanje i praćenje poplava; Između BiH, Hrvatske i Crne Gore - uspostavljanje regionalnog centra za brzo djelovanje u prevenciji i gašenju požara, kao i za izgradnju željezničke pruge Nikšić - Trebinje - Čapljina, modernizaciju željezničke pruge od Sarajeva do Beograda, preko Doboja, Tuzle i Zvornika, izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja, te realizaciju projekta obnove i modernizacija plovnog puta rijeke Save.
Lagumdžija će, kako je saopćeno, na marginama Generalne skupštine UN u New Yorku biti domaćin ministrima vanjskih poslova zemalja regiona kako bi se nastavilo konkretno razgovarati o realizaciji zaključaka Berlinske konferencije, a kao priprema za sastanak ministara vanjskih poslova i ekonomije u oktobru ove godine u Beogradu.
