<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Ako Putin izbaci banke, šta ćemo?

Proširenje sankcija EU protiv Rusije, a i eventualni dalji embargo Moskve, imalo bi po Austriju dalekosežne posljedice, piše bečki dnevnik Prese.

02. septembar 2014, 12:00

Prema Privrednoj komori Austrije (PKA) oko 55.000 radnih mjesta direktno ili indirektno je povezano sa trgovinom sa Rusijom.

Dosadašnji ruski embargo na uvoz namirnica doveo je do pojedinačnih gubitaka. Mnoga preduzeća, međutim, pogađaju indirektne posljedice, kao što su slabljenje privrede i slabija rublja.

Da bi Austrija bila spremna za dalje pooštravanje sankcija potreban je, prema PKA, krizni paket. Taj paket bi trebalo da sadrži garancije i obaveze kao što su fondovi za radnike koji su ostali bez radnog mjesta u pogođenim preduzećima.

"Ko druge sankcioniše mora sam sebe sankcionisati", ocenio je predsjednik PKA Kristof Lajtl koji odbija striktno trgovinski rat sa Rusijom.

Austrija je ekonomski tešnje povezana sa Rusijom nego mnoge druge zemlje EU. Rusija je deseto najvažnije izvozno tržište, i oko 1.200 austrijskih preduzeća snabdeva robom Rusiju, u vrijednosti od oko 3,5 milijardi evra. Devet odsto od toga su bile namirnice.

Nakon što je gradski turizam osjetio posljedice sankcija protiv Rusije sada i skijaški centri u Austriji strepe od izostanka gostiju iz Rusije. Oko 70 odsto noćenja od novembra do aprila u skijaškim centrima pokrajina Tirol i Salcburg ostvaruju obično Rusi.

Takođe Austrija veoma zavisi od energenata iz Rusije. Ukoliko bi Rusija, kao reakcija na sankcije, obustavila ili smanjila isporuke gasa, to bi posebno pogodilo Austriju, koja se snabdijeva sa oko 56 odsto ruskog gasa.

Takođe su i austrijske banke veoma angažovane u Rusiji. Rajfajzenbank internacional (RBI) i Bank Austrija (BA) su među prvih deset banaka u Rusiji. Oko 40 odsto prihoda RBI dolazi od strane ruske ćerka banke. Trenutno RBI ne osjeća posljedice sankcija, ali ako bude došlo do pooštravanje postaće sve teže ponovno približavanje, upozorava šef RBI Karl Sevelda.

"Mi smatramo Rusiju i dalje srednjo i dugoročno atraktivnim tržištem i ostaćemo na njemu", poručio je on. Niko od bankara ne govori o najgorim scenarijima, ali ne iskjljučuju da bi Vladimir Putin u slučaju ekonomskom rata mogao izbaciti strane banke iz zemlje, to jest oduzeti im licence, prenosi Prese.