Predstavljamo vam mitove i zablude o depresiji koji nas sprečavaju da razumijemo ovu bolest.
Depresija i tuga su ista stvar
Iako je osjećaj tuge često simptom depresije, nije sinonim za depresiju. Tuga može biti prolazna i ona nastaje taloženjem loših životnih iskustava i jakih sjećanja, ali dolazi i odlazi – nije konstantna.
Depresija, s druge strane, hronično je stanje. Duboka tuga koju osjećaju depresivni ljudi ne nestaje tek tako. Depresivni ljudi mogu se osjećati prazno, apatično, anksiozno i napeto, što im znatno otežava život i oni osjećaju stalni bol.
Depresija je znak mentalne slabosti
Stigma je glavni razlog zašto toliko mnogo ljudi bira da pati u tišini, umjesto da potraži pomoć. Međutim, depresiju ne možete izabrati ili prigrliti. U pitanju je kompleksni mentalni poremećaj koji utiče na osobu biološki, psihološki i socijalno i ne diskriminiše.
Depresiju uvijek uzrokuju traumatični događaji
I dok određene situacije mogu i često jesu okidač za depresivne epizode, sami događaji ne mogu biti razlog za depresiju.
Gubitak voljene osobe, razvod ili neko neprijatno životno iskustvo bi učinili bilo koga tužnim, usamljenim i praznim duže vreme. Ipak, ljudi koji su istinski depresivni imaju ove simtome duže od dvije nedijelje.
Depresija nije prava bolest
Simptomi mogu biti teški za prepoznavanje i često su različiti, depresija je ozbiljno medicinsko stanje. Na klinici Mejo tvrde da ljudi s depresijom imaju fizički različit mozak i neurotransmitere i hormonski disbalans koji definiše njihovo stanje. Depresija pogađa osobu na svim nivoima, od raspoloženja do fizičkog izgleda.
Sve je to u njihovoj glavi
Emotivni simptomi su često glavne karakteristike koje se povezuju s depresijom, ali tu nije kraj. Mnogo ljudi s depresijom bori se s ozbiljnim telesnim oboljenjima. Nacionalni institut za mentalno zdravlje kaže da se depresija može manifestovati i kroz nesanicu, neobične promene apetita, hronične bolove u mišićima i bolove u grudima. Promovišući ideju da je depresija samo mentalna bolest, zanemarujemo fizičke manifestacije bolesti.
Pravi muškarci ne padaju u depresiju
Samo zato što je kod žena dva puta češća, to ne znači da od depresije ne pate i muškarci. Sredovječni muškarci su prošle godine dva puta češće oduzimali sebi život, a većina samoubistava je povezana s depresijom. Muškarci teže priznaju depresiju nego žene plašeći se da ih neko ne vidi kao manje stabilne i jake.
Ako su vam roditelji bili depresivni, bićete i vi
Iako genetska predispozicija može povećati šanse za depresiju, rizik je relativno mali – od 10 do 15%.
Stariji istraživači sugerišu da je depresija ranije bila mnogo više nasljedna, ali nove studije pokazuju da ta tvrdnja nije potkrepljena naučno. Ljudi s porodičnom anamnezom u kojoj ima depresije mogu biti svesniji simptoma, ali svako ko osjeti simptome ove bolesti treba da se javi ljekaru.
Ukoliko imate depresiju, sve što vam je potrebno su antidepresivi
S obzirom na to da se depresija manifestuje drugačije kod svake osobe, ovo nije bolest koja lako dozvoljava ljudima da popiju pilulu i sutra se osjete bolje. Antidepresivi su standardni tretman koji propisuju ljekari, ali nisu jedina opcija. Mnogi ljudi koji pate od depresije odlučuju se za psihoterapiju ili kombinaciju metoda. Većina ljekara misli da je kombinovanje psihoterapije i antidepresiva nešto što daje najbolje rezultate. Oni koji se odluče za lijekove dobrobiti neće osjetiti prvih šest nedjelja dok se tijelo ne navikne.
Lijekovi će vam biti potrebni cijelog života
Sve zavisi od simptoma koje pokazujete – kod nekih se lijekovi koriste kratko dok se simptomi ne povuku, drugi ih piju celi život, dok se treći odluče na liječenje bez lijekova. Nekoliko vrsta psihoterapije nude vrlo efikasne tretmane, koji kod 40 odsto ljudi djeluju bolje od lijekova.
