Na koji način birati odgovornu politiku i kako ju kontrolisati u periodu nakon izbora, pitanja su kojima urednik i voditelj Aleksandar Trifunović započinje treću emisiju Buka. Gosti emisije bili su Ivana Korajlić, portparolka organizacije Transparency International BiH; Marko Rakar, iz udruge Vjetrenjača iz Zagreba, dr Duško Šnjegota, glavni revizor Glavne službe za reviziju javnog sektora RS i Dalio Sijah iz Udruženja građana " Zašto ne".
Prema Indeksu percepcije korupcije, koji Transparency International objavljuje svake godine, Bosna i Hercegovina se nalazi među zemljama sa opasnom stopom korupcije. Međutim, priča o korupciji u predizbornoj kampanji svodi se samo na blaćenje političkih protivnika, kaže Ivana Korajlić iz ove organizacije.
Ivana Korajlić
“Ni od jedne stranke nisam čula da je posvetila pažnju tome šta će uraditi nakon izbora ukoliko osvoje vlast da korupcija bude manje prisutna u BiH, na koji način će unaprijediti procedure i zakone kako bismo imali transparentniju vlast. Sve se svodi na međusobna optuživanja između stranaka i kandidata ko je šta “ukrao”, a jako malo je priče o tome na koji način promijeniti situaciju”, kaže Korajlićeva.
Takođe, ni građani ne pokazuju naročitu zainteresovanost za temu korupcije, iako je upravo korupcija razlog lošeg zdravstva, lošeg obrazovanja, loših puteva i ostalih problema u našem društvu.
“Građani će odreagovati na konkretnu priču koju mediji objave o tome da je ‘neko nekoga zaposlio’, ali kada govorite o tome da se milioni troše netransparentno i da je došlo do milionske zloupotrebe sredstava, građanima je to apstraktno i oni se ne mogu s tim povezati”, kaže Korajlićeva, objašnjavajući da su građani svjesni problema korupcije i da su ozlojeđeni zbog ovakvog stanja, ali da su godinama isključeni iz procesa odlučivanja i da misle da ne mogu nikako uticati na taj proces.
Marko Rakar iz udruge Vjetrenjača koja se bavi kontrolom javnih nabavki u Hrvatskoj, govori o iskustvima Hrvatske kada je u pitanju kontrola javnih finansija.
Marko Rakar
“U Hrvatskoj imamo web stranice na kojima institucije vlasti moraju objavljivati informacije o javnim nabavkama, ali je problem što su one tako dizajnirane da su potpuno nečitljive, podaci se često dostupni samo ograničeno vrijeme, ili morate platiti da biste im pristupili, a ne postoji ni mogućnost pretraživanja podataka.”
Ako nemate sistem koji će vam omogućava preglednu sliku nad svim tim, ne možete izvući kvalitetan zaključak, kaže Rakar i objašnjava da su u udruzi Vjetrenjača sakupili sve ove stranice u jednu pretraživu bazu, uporedili sve podatke institucija sa podacima preduzeća koja su te poslove dobijala i dobili jednu sasvim novu sliku:
“Vidite koja firma se pojavljuje na puno mjesta, koje su osnovane samo sa jednim zadatkom da dobiju jedan posao sa državom, vidite da je npr. neka farma konja dobila posao izgradnje dalekovoda i slično.”
Glavni revizor Republike Srpske, dr Duško Šnjegota objašnjava rad Glavne službe za reviziju, napominjući da je Glavna revizija samo jedna u nizu institucija koje moraju dobro raditi svoj posao da bi se situacija u javnom sektoru popravila.
Svi izvještaji Glavne službe za reviziju su javni, od 2013. godine ovi izvještaji idu na raspravu u Skupštinu Republike Srpske, a postoji i registar svih preporuka Glavne službe za reviziju, koji je dostupan javnosti. Međutim, Šnjegota konstatuje da je do sada pokazan nedovoljan interes javnosti da prati realizaciju preporuka Glavne službe za reviziju.
Dr. Duško Šnjegota
Predizborna kampanja je vrijeme velikih obećanja. O tome koliko obećanja političari ispune kada dođu na vlasti, govorio je Dalio Sijah iz Udruženja građana " Zašto ne".
U ovom udruženju su sakupili sva obećanja koja su političke partije dale na prošlim izborima i koja su trebale ispuniti u proteklom mandatu. Procenat ispunjenih obećanja je poražavajuće mali.
“Samo pet odsto obećanja ima veliku vjerovatnoću da će biti ispunjeno do kraja mandata, a čak 75 posto obećanja ima malu ili gotovo nikakvu vjerovatnoću da će biti ispunjeno.”
Dalio Sijah
Rezultati njihovog istraživanja ukazuju na praksu političkih partija da iznova daju ista obećanja koja prethodno nisu ispunili, da koriste zastarjele programe ili da čak prepisuju programe partija iz drugih država koji nisu primjenjivi na našu zemlju.
“To govori o sveopštoj neodgovornosti političara prema samim građanima, prema međunarodnoj zajednici, ali i prema vlastitim programima”, zaključuje Sijah.
Emisiju BUKA realizuje Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka u saradnji sa Alternativnom televizijom. Pokrivenošću ATV signala, emisiju može pratiti oko 4 miliona ljudi. U više od 10 godina emitovanja, u emisijama BUKA učestvovalo je preko 500 gostiju iz cijele regije.
Naša emisija svojevremeno je bila prva cjelovečernja emisija u RS i BiH koja se emitovala preko interneta, te je broj potencijalnih gledalaca bio mnogo veći.
Emisija BUKA je autorski projekat i pored časopisa BUKA i web portala www.6yka.com predstavlja jedan od glavnih medijskih prozivoda organizacije Centar za informativnu dekontaminaciju mladih iz Banjaluke.
Prethodne emisije iz ciklusa :
BUKA TV: Ne želim da neko glasa za mene samo zato što sam žena (VIDEO)
BUKA TV: Kakva nam ekonomija treba nakon izbora (VIDEO)
